Buka automobila, preglasni susjedi, građevinski radovi … Utjecaj svakodnevne i dugotrajne izloženosti konstantnoj buci u vlastitom domu u nekim slučajevima može rezultirati kroničnim bolestima poput povišenog krvnog tlaka ili kardiovaskularnih problema.

To se događa zbog toga što buka automatski stavlja naše tijelo u stanje pripravnosti.

Pritom raste krvni tlak, a odmah se aktiviraju i hormoni stresa, smatraju članovi njemačke Udruge za psihosomatsku medicinu i medicinsku psihoterapiju (DGPM).

Dugotrajna izloženost buci, dok boravimo u vlastitom domu, može prouzročiti brojne tegobe mentalnog zdravlja, čak i demenciju i kognitivna oštećenja u djece, ali i dijabetes tipa 2, srčani i moždani udar. 

Prema trenutačnim podacima procjenjuje se da je buka iz okoliša jedan od uzroka pojave 48.000 novih slučajeva ishemijskih bolesti srca godišnje, kao i pojave 12.000 slučajeva prerane smrti u zemljama EU-a.

Procjenjuje se da 6,5 milijuna ljudi pati od visokog stupnja kroničnog poremećaja sna, a 12.500 djece školskog uzrasta pati od poremećaja u čitanju zbog buke koju stvaraju zrakoplovi.

Utječe li buka iz okoliša na naše osjećaje i misli ili nam ometa miran san i trenutke opuštanja može dovesti do iscrpljenosti i stresa, a dugoročno takvo stanje povećava vjerojatnost od razvoja depresije, kažu njemački stručnjaci.

Dodaju da ljudima najčešće smeta buka koju proizvode zrakoplovi, željeznički i automobilski promet, susjedi, građevinski radovi itd.

Naglašavaju da kombinacija onečišćenja gradskom bukom u kombinaciji s onečišćenjem zraka, posebice finim lebdećim česticama, može još više utjecati na zdravstveno stanje pojedinca. Sve navedeno može potaknuti razvoj upalnih procesa u krvi, koji su u interakciji s razvojem depresije.

Pročitajte članak “Simptomi depresije – kako ih prepoznati?“.

Birajte kvalitetnije prozore

U pandemijsko doba, kada sve više ljudi radi od kuće, stručnjaci ističu da buka može smanjiti i njihovu produktivnost.

Od najpogubnijih utjecaja buke izvana mogu nas zaštititi ispravno postavljeni kvalitetni prozori.

Zvučno izolirani prozori obično imaju otpornije staklo, drugačiju strukturu i zvučno izolirani film integriran u staklo.

Dodatnu izolaciju imaju i okviri i brtve, a to je vrlo učinkovito.

Obični prozori smanjuju vanjsku buku za oko 32 decibela. Jednostavni zvučno izolirani prozori smanujuju zvukove za otprilike 42 decibela, stakleni kompozitni prozori i za 50 decibela, a roletni sustavi, aluminijske i PVC kutije za rolete za 55 decibela, kaže Juergen Benitz-Wildenburg iz Instituta za ispitivanje prozorske tehnologije u Rosenheimu.

Stručnjaci savjetuju da, dok boravite u domu, identificirate jačinu buke kako biste odabrali najprikladniji tip prozora.

Benitz-Wildenburg je to objasnio ovako:

Primjerice, ako je vani izmjereno 80 decibela buke, a vi u zatvorenom prostoru svojeg doma želite postići maksimalno 30, odaberite prozore koji će smanjiti vanjski zvuk za 50 decibela. No, ako vanjska buka iznosi “relativno mirnih” 60 decibela, bit će vam dovoljno i dvostruko staklo umjesto zvučno izoliranih prozora.

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

Nema izgovora za pekaru ili dostavu

Brzi ručak za 15 minuta: Nutricionistica donosi recepte za dane kada ste u žurbi

• Zrinka Babić
• 4 min čitanja