Djeca koja su dulje dojena imaju manji rizik od ovog poremećaja
- Budite prvi i komentirajte!
- 2 min čitanja
Dojenje je već poznato po brojnim dobrobitima za zdravlje djeteta, a novo istraživanje objavljeno u časopisu Biological Psychiatry pokazuje da bi moglo imati i zaštitnu ulogu kada je riječ o simptomima poremećaja pažnje i hiperaktivnosti (ADHD).
Znanstvenici su utvrdili da su djeca koja su dulje bila isključivo dojena rjeđe pokazivala simptome ADHD-a tijekom predškolske i rane školske dobi.
Voditeljica istraživanja, psihijatrica dr. Berit Skretting Solberg sa Sveučilišta u Bergenu u Norveškoj, istaknula je da je dulje trajanje isključivog dojenja, do šest mjeseci, bilo povezano s nižom razinom simptoma ADHD-a u dobi od tri, pet i osam godina.
Kako je provedeno istraživanje?
U istraživanju je sudjelovalo više od 37.600 djece uključene u dugogodišnje praćenje norveških obitelji.
Majke su prijavljivale:
- koliko su dugo djeca bila isključivo dojena
- kada su u prehranu uvedene druge tekućine
- kada su uvedene krute namirnice.
Zaštitni učinak bio je najizraženiji u dobi od tri i pet godina, dok je u osmoj godini i dalje bio prisutan, ali nešto slabiji.
Zašto bi dojenje moglo štititi razvoj mozga?
Majčino mlijeko sadrži brojne tvari važne za razvoj živčanog sustava, uključujući:
- dugolančane masne kiseline
- aminokiseline
- antitijela
- korisne bakterije koje doprinose razvoju crijevne mikrobiote.
Znanstvenici smatraju da upravo kombinacija tih sastojaka može pridonijeti zdravom razvoju mozga tijekom najranijeg razdoblja života.
Istraživanje je pokazalo da je svako dojenje bilo korisno, no zaštitni učinak bio je izraženiji što je dijete dulje i češće bilo dojeno. Najveća povezanost zabilježena je kod djece koja su bila isključivo dojena do navršenih šest mjeseci.
Genetika i dalje ima važnu ulogu
Kako bi isključili mogućnost da rezultate objašnjava isključivo nasljedna sklonost ADHD-u, istraživači su u analizi uzeli u obzir poznate čimbenike rizika, uključujući obiteljsku povijest poremećaja.
Uspoređivali su i braću i sestre koje je ista majka dojila različito dugo.
Čak i nakon tih prilagodbi ostala je vidljiva umjerena povezanost između duljeg isključivog dojenja i manjeg broja simptoma ADHD-a kasnije u djetinjstvu.
Potrebna su dodatna istraživanja
Autori naglašavaju da rezultati pokazuju povezanost, ali ne dokazuju da dojenje izravno sprječava razvoj ADHD-a. Potrebna su dodatna istraživanja i klinička ispitivanja kako bi se potvrdilo vrijedi li isti učinak i u drugim populacijama izvan Norveške.
Prema riječima istraživača, genetika je i dalje najvažniji čimbenik rizika za razvoj ADHD-a. Ipak, budući da na nastanak ovog poremećaja utječe više različitih čimbenika, dulje isključivo dojenje moglo bi predstavljati jedan od zaštitnih čimbenika koji pridonose zdravijem neurorazvoju djece.
Pročitajte i ove članke:
- ADHD testiranje: Na njega se odlučuju sve stariji pojedinci! Psihologinja otkriva zašto i kako izgleda test
- Znanstvenici otkrili 3 tipa ADHD-a – jedan posebno zabrinjava!
- ADHD povezan s “drastično” kraćim životnim vijekom!
Tekst Dana
Za vas izdvajamo
Ova operacija može trajno promijeniti način na koji vaše tijelo podnosi alkohol
- Tomislav Stanić
- 2 min čitanja
- Skretting Solberg, B. i sur. (2026). Breastfeeding and Development of Attention-Deficit/Hyperactivity Disorder Symptoms Across Childhood. Biological Psychiatry.
- Thompson, D. (2026). Breastfeeding Might Lower ADHD Risk, Study Finds. MedicineNet.