Ima ga 70 – 80 % svjetske populacije

Dentalna fobija ili strah od zubara: Psihologinja otkriva koliko je realan i kako pomoći

Budite prvi i komentirajte!
4 min čitanja

Marija Šimunić

mag. psych.

Jedan od najčešćih uzroka straha od zubara je loše iskustvo koje je osoba imala tijekom prijašnjih posjeta istom. Prema nekim procjenama, čak 70 – 80 % svjetske populacije prije odlaska zubaru osjeća određenu razinu straha ili nervoze.

Međutim, postoje i oni koji vrlo intenzivno osjećaju iracionalan strah od zubara, do te mjere da godinama odgađaju posjet zubaru, sve dok se ne pojave neizdrživi bolovi zbog kojih su primorani na razne stomatološke zahvate.

Tada je u pitanju dentalna fobija čije je simptome potrebno ublažiti kako bi se osoba mogla stabilizirati, dogovoriti termin kod zubara te u konačnici na njega i otići.

Dentalna fobija, strah ili anksioznost?

Strah od zubara je vrlo čest i pogađa veliki broj ljudi. Osim kod odraslih, strah od zubara kod djece je također česta pojava koja može perzistirati kroz cijeli period odrastanja, ali i kasnije, u odrasloj dobi.

Iako se svi stomatološki zahvati danas rade pod lokalnom anestezijom tijekom koje pacijent ne osjeća nikakvu bol, čini se da to nije dovoljna informacija onima čija su dosadašnja iskustva sa zubarima bila neugodna ili čiji se strah veže za neke popratne pojave koje su povezane sa strahom od zubara (npr. strah od boli, igle, krvi, zubarskog bušenja itd.).

Ovisno o jačini straha, danas se može govoriti o strahu od zubara, dentalnoj anksioznosti i dentalnoj fobiji.

Dentalna anksioznost smatra se najblažim oblikom straha koji je vrlo čest kod većine ljudi. Riječ je o nelagodi, nervozi i tjeskobi povezanoj s razmišljanjem o pregledu kod zubara, kao i potencijalnim zahvatima koje osoba još uvijek nije iskusila ili nije imala neko negativno iskustvo.

Međutim, nelagoda je prisutna zbog nekih drugih popratnih strahova ili zbog loših iskustava drugih ljudi koje je nekad tijekom života čula.

Strah od zubara je osjećaj koji se javlja kod onih koji su već imali određeno neugodno iskustvo kod zubara te zbog toga strahuju da bi se isto moglo ponoviti. Iako se često pojavljuje u kombinaciji s dentalnom anksioznošću, strah od zubara je nešto što se uglavnom javlja kao reakcija na doživljeno iskustvo.

Primjerice, kod djece koja se susreću sa zubarom prvi put nakon što ih je zabolio zub strah će se razviti zato što je mozak povezao bol od pokvarenog zuba sa zubarom kojem je cilj baš suprotno – pomoći djetetu i ublažiti bol, ali dok smo u emociji to teško sebi možemo objasniti.

Dentalna fobija je najintenzivniji oblik straha od zubara koji je uglavnom iracionalan i teško objašnjiv. Iako se može pojaviti i kod djece i kod odraslih, teže ga je detektirati u odrasloj dobi zato što će osoba izbjegavati posjete zubaru sve dok se ne pojavi hitna situacija neizdržive boli povezane sa zubima koji godinama nisu pregledani.

Tada upada u začarani krug stalnih pregleda i kompliciranih zahvata kojima se nastoji tretirati već prisutne simptome koji su posljedica dugotrajnog izbjegavanja posjeta zubaru.

Dentalna fobija – kako pomoći?

U brojnim grupama vezanim za stomatološke probleme na društvenim mrežama raspravlja se o metodama samopomoći kod onih koji se moraju suočiti s pregledom kod zubara nakon godina izbjegavanja.

Osim brojnih preporuka za konzumaciju tablete za smirenje prije zubara, ne postoje neke jasne tehnike za fizičko opuštanje i odvraćanje pažnje od potencijalne boli uzrokovane stomatološkim zahvatom koje mogu pomoći osobi pri smirivanju od posjeta zubaru.

Neki navode da su ih isključivo psihoterapijski tretmani uspjeli dovesti do kognitivnog restrukturiranja i preispitivanja iracionalnih obrazaca misli i osjećaja povezanih sa zubarima.

Međutim, ono što se dosad pokazalo kao najsigurnije je ostvarivanje kvalitetnog odnosa povjerenja sa zubarom koji će prepoznati razinu straha i zabrinutosti kod pacijenta i znati kako pristupiti.

Dijeljenje informacija o samom zahvatu, potencijalnim simptomima i nuspojavama, kao i svim oblicima liječenja zuba i ublažavanja boli, može povećati pacijentovu kontrolu nad situacijom i osjećaj sigurnosti u procesu liječenja.

Takav zubar će vjerojatno biti pomalo i psiholog, slušajući vaša iskustva s prethodnim posjetima zubaru te negativne scenarije koje ste razvili u svojem emocionalnom predviđanju ishoda liječenja. Srećom, znat će vam ponuditi najbolje opcije kojima se takva predviđanja neće obistiniti.

Nisu svi stomatolozi vješti u takvoj komunikaciji i nemaju svi znanja u pristupanju uplašenim pacijentima. Oni kojima to bolje ide jasno planiraju pacijentove dolaske i unaprijed objašnjavaju svaki od planiranih postupaka i zahvata koje je potrebno napraviti.

Neki slučajevi pacijenata su teži, kao što je dentalna fobija, kod koje je razgovor obično nedovoljan da se osobu ohrabri za početak liječenja. U takvim situacijama moguće je porazgovarati s pacijentom i o farmakoterapijskoj podršci prije samog zahvata (npr. lijekovima za smirenje), ali i o korištenju mogućnosti svjesne sedacije.

Svjesna sedacija je anesteziološki način postizanja potpune smirenosti kod pacijenta koji se daje intravenozno prije samog zahvata, a omogućuje znatno minimaliziranje straha i panike.

Iako se svi stomatološki zahvati provode pod lokalnom anestezijom, čini se da to nije dovoljna informacija onima čiji je strah toliko intenzivan da ih fizički paralizira pri samoj odluci za dogovor termina kod zubara. Zbog toga je važno ponuditi sve moguće opcije koje se mogu relativno jednostavno i bezbolno provesti u stomatološkoj ordinaciji, a koje će potpuno smanjiti osjećaj nelagode i boli.

Pročitajte i ove članke: