Prema američkim Centrima za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), koronarna bolest srca jedan je od najčešćih oblika bolesti srca i nastaje kada se plak nakuplja u arterijama. Znanstvenici danas sve više proučavaju utjecaj različitih čimbenika na razvoj bolesti, uključujući i ulogu bakterija koje prirodno žive u našim crijevima.

Nedavno objavljena studija u časopisu mSystems analizirala je uzorke stolice zdravih osoba i onih s koronarnom bolesti srca te otkrila jasne razlike u sastavu crijevne mikrobiote.

Kako su istraživači proučavali crijevne bakterije?

Znanstvenici su ispitivali odnos između crijevnih mikroorganizama, njihovih funkcionalnih putova i koronarne bolesti srca. Sudionici su odabrani iz Kangbuk Samsung Kohortne Studije, a isključivane su osobe koje su nedavno uzimale antibiotike ili imale povijest malignih bolesti.

U istraživanje je uključeno ukupno 42 sudionika – 14 osoba s koronarnom bolesti srca i 28 zdravih kontrola. Prosječna dob bila je oko 53 godine.

Za analizu mikrobiote korištena je napredna metoda tzv. “shotgun metagenomike“, koja omogućuje detaljnu identifikaciju bakterija i njihovih metaboličkih sposobnosti.

Ukupno je identificirano 520 bakterijskih vrsta. Iako je raznolikost bakterija bila slična u obje grupe, 15 vrsta bilo je prisutno u značajno različitim količinama.

Povećanje bakterija koje potiču upalu

Kod osoba s koronarnom bolesti srca zabilježen je veći udio sedam bakterijskih vrsta koje se povezuju s upalom, dok je osam “dobrih” vrsta bilo znatno smanjeno, uključujući one koje proizvode korisne kratkolančane masne kiseline (SCFA).

Razlike su se vidjele i u metaboličkim procesima – određeni metabolički putovi bili su pojačani, dok su drugi bili smanjeni. Uočen je i drugačiji metabolizam aminokiselina i ugljikohidrata u odnosu na zdrave sudionike.

Jedan od autora studije objašnjava da osobe s koronarnom bolesti srca imaju znatno manje zaštitnih bakterija koje proizvode SCFA-e, što može povećati upalna zbivanja i negativno utjecati na krvne žile.

Kod ovih je sudionika zabilježena i veća prisutnost metaboličkih putova povezanih s upalom i kardiovaskularnim stresom. Ustanovljene su i razlike u metabolitima – primjerice, metabolit inozin bio je značajno povišen u grupi s koronarnom bolesti.

Kad “dobre” bakterije počnu djelovati loše

Istraživači su željeli provjeriti mogu li informacije o bakterijama i metabolitima pomoći u predviđanju rizika za koronarnu bolest srca. Pokazalo se da je takav model vrlo obećavajući.

No, jedna od najzanimljivijih spoznaja studije jest da čak i iste bakterijske vrste mogu biti “dobre” ili “loše”, ovisno o tome koje gene nose i u kakvom se okruženju nalaze.

Tako su neke vrste, inače smatrane korisnima, poput Akkermansia ili Faecalibacterium, kod oboljelih imale genetske varijante povezane s upalom i stvaranjem TMA-e – spoja koji se dovodi u vezu s aterosklerozom.

Ograničenja istraživanja

Studija ima nekoliko ograničenja:

• uzorak je bio vrlo malen (samo 42 sudionika, većinom muškaraca)
• svi su sudionici bili Korejci, što otežava primjenu rezultata na druge populacije
• uzorci su prikupljeni samo jednom, iako se mikrobiota mijenja tijekom života
• procjene metaboličke aktivnosti temeljile su se na DNK analizi, bez dodatnog mjerenja stvarne aktivnosti.

Autori naglašavaju da su potrebna veća, dugoročna i raznovrsnija istraživanja.

Što ove spoznaje znače za zdravlje srca?

Istraživanje otvara nova vrata u razumijevanju koronarne bolesti srca. U budućnosti bi proučavanje crijevnih bakterija moglo postati dio procjene rizika za kardiovaskularne bolesti.

Iako se još ne zna hoće li se mikrobiom moći aktivno mijenjati u svrhu liječenja, znanstvenici su optimistični – razmatranje crijevnih mikroorganizama moglo bi pomoći u ranijem otkrivanju rizika i razumijevanju mehanizama koji potiču upalu i oštećenje krvnih žila.

Dotad stručnjaci naglašavaju da su najvažnije provjerene mjere – redovita tjelesna aktivnost, zdrava prehrana, kontrola kroničnih bolesti i terapije koje preporučuju kardiološke smjernice.

Pročitajte i ove članke:

• Simptomi srčanih problema: Koji su znakovi krivca za 80 % preuranjenih smrti?
• Vrste bolesti srca: 6 najčešćih kardiovaskularnih problema
• U vašoj obitelji postoji srčana bolest? Evo što trebate poduzeti.

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

I moguće alternative

7 uobičajenih lijekova koji mogu uzrokovati gubitak pamćenja

• Tomislav Stanić
• 2 min čitanja

• crijevne bakterije
• istraživanje
• koronarna bolest srca