Više od 300 milijuna EKG pregleda (elektrokardiograma) provodi se godišnje diljem svijeta, pokazuju podaci objavljeni u časopisu Lancet Digital Health. Iako se koristi više od stoljeća, EKG i dalje ostaje jedan od najvažnijih alata za analizu rada srca i njegovih električnih impulsa.

EKG se često koristi za prepoznavanje srčanih aritmija, znakova srčanog udara (trenutnog ili prethodnog), bolesti srčanog mišića (kardiomiopatije), kao i učinkovitosti određenih terapija za bolesti srca. Dobra vijest je da je ovaj test jednostavan, brz i obično pokriven zdravstvenim osiguranjem.

U nastavku saznajte kada loš EKG nalaz može ukazivati na problem.

Loš EKG nalaz

Loš EKG nalaz ne mora uvijek značiti da postoji ozbiljan srčani problem, ali može biti važan signal koji upozorava na određena stanja. Među njima su:

• srčani udar – EKG može pokazati da je srce pretrpjelo oštećenje zbog prekida dotoka krvi
• aritmije – nepravilan srčani ritam, bilo da je ubrzan, usporen ili nepravilnog tempa
• strukturne nepravilnosti – uvećano srce ili promjene u obliku srca mogu uzrokovati slabiju funkciju i vidljive promjene na EKG-u
• nuspojave lijekova – neki lijekovi za tlak ili ritam srca mogu promijeniti električnu aktivnost srca
• poremećaj elektrolita – neravnoteža kalija, natrija, kalcija ili magnezija može izazvati abnormalne impulse koje EKG registrira.

Kako izgleda EKG pregled?

EKG se izvodi tako da se na prsa, ruke i noge zalijepe male elektrode koje prate električnu aktivnost srca. Sam pregled traje 5 – 10 minuta i potpuno je bezbolan. Pacijent leži na leđima, a rezultati su dostupni odmah. Liječnik može odmah prepoznati postoji li loš EKG nalaz i odlučiti o daljnjim koracima.

EKG pokazuje oblik tzv. P vala (aktivnost pretklijetki), QRS kompleks (rad glavnih srčanih komora) i T val (povratak u mirovanje). Na temelju tih valova može se procijeniti trajanje impulsa, njihova pravilnost i snaga, te eventualna oštećenja u srčanom mišiću.

Simptomi koji mogu upućivati na potrebu za EKG-om

Ako osjetite bol u prsima, lupanje srca, zaduhu, vrtoglavicu, umor ili smanjenu sposobnost za fizički napor, liječnik će vjerojatno preporučiti EKG. U slučaju sumnje na srčani uzrok moždanog udara, često je upravo EKG prvi test koji se radi.

Za osobe koje povremeno imaju simptome, ali klasični EKG ne pokazuje uzrok, može se koristiti tzv. Holter EKG – prijenosni uređaj koji neprekidno bilježi rad srca 24 – 48 sati. Postoje i “event monitori” koji bilježe samo kada se prepozna abnormalnost ritma.

Što nakon lošeg EKG nalaza?

Ako je utvrđen loš EKG nalaz, liječnik može odmah predložiti terapiju – od lijekova, dodatnih testova poput ultrazvuka srca, do invazivnijih postupaka ako je to potrebno.

Ponekad će biti potrebne i dodatne pretrage kao što su krvni testovi ili snimke srca da bi se dobila potpuna slika zdravlja.

EKG nije sve, ali može spasiti život!

Čak i ako EKG izgleda uredno, to ne znači da ste potpuno zaštićeni od srčanih problema. Srčani udar se može dogoditi i sljedeći dan. Zato je važno pratiti način života – redovita tjelovježba, pravilna prehrana i prestanak pušenja su ključni za zdravlje srca.

Loš EKG nalaz ne mora značiti najgore, ali je važno reagirati na vrijeme i provesti preporučene kontrole. Pratite svoje tijelo, slušajte simptome i ne zanemarujte upozorenja koja vam srce možda već šalje.

Pročitajte i ove članke:

• Sedam važnih preventivnih pregleda srca prema kardiologu
• U vašoj obitelji postoji srčana bolest? Evo što trebate poduzeti
• 30 savjeta kako prirodno poboljšati zdravlje srca.

• loš EKG nalaz