Koliko dugo bi epidemija koronavirusa mogla trajati?

Trajanje epidemije koronavirusa

Svjetska zdravstvena organizacija je 30. siječnja 2020. koronavirus proglasila svjetskom zdravstvenom sigurnosnom prijetnjom kako bi upozorila na potencijalnu opasnost te spriječila nekontrolirano širenje. Unatoč svemu, epidemija je ipak službeno proglašena globalnom pandemijom 11. ožujka 2020. 

Hrvatska je prvi slučaj zaraze koronavirusom zabilježila 25. veljače 2020., a s restriktivnim mjerama i potpuno drugačijim načinom života nosi se od polovice ožujka. 

Popuštanje mjera

S obzirom na to da se smatra da je epidemiološka situacija u Hrvatskoj pod kontrolom te da je, uz manje oscilacije, trend novooboljelih u opadanju, donešena je odluka o popuštanju mjera koja će se provoditi kroz tri faze.

Prva faza kreće 27. travnja. Ona će omogućiti:

  • rad trgovina, s izuzetkom onih u sklopu trgovačkih centara;
  • rad poslovnih subjekata koji obavljaju uslužne djelatnosti u kojima se ne ostvaruje bliski kontakt s klijentima, uz obavezno poštivanje mjera fizičke udaljenosti (npr. postolar, krojač, izrada ključeva, poslovnica turističkih agencija, foto studio, itd.);
  • uvođenje javnog gradskog prijevoza i brzobrodskih linija za otoke koji s kopnom nisu povezani trajektnim linijama;
  • rad knjižnica, muzeja, galerija, antikvarijata i knjižara;
  • treninge sportašica i sportaša I. i II. kategorije u pojedinačnim sportovima te seniorskim sportskim ekipama koje nastupaju u najvišem stupnju natjecanja;
  • provedbu državnog stručnog ispita za prioritetne grupe polaznika.
Koronavirus i javni prijevoz
Foto: Pexels

Ako za vrijeme prve faze ne nastupi pogoršanje epidemiološke situacije, a građani budi disciplinirani, slijedi druga faza. Ona započinje 4. svibnja te omogućuje:

  • rad javnog i privatnog  zdravstvenog sustava uz poštivanje epidemioloških mjera;
  • rad svim poslovnim subjektima koji obavljaju uslužne djelatnosti u kojima se ostvaruje bliski kontakt s klijentima, uz poštivanje posebnih epidemioloških mjera u svrhu zaštite klijenata i radnika. To obuhvaća frizerske i kozmetičarske salone, brijače, itd. 

Treća faza bi trebala nastupiti 11. svibnja i dovesti do:

  • rada ugostiteljskih objekata koji imaju vanjske terase i prostore;
  • rada ugostiteljskih objekata u smještajnim kapacitetima samo za korisnike smještaja;
  • rada trgovačkih centara uz poštivanje posebnih epidemioloških mjera;
  • proširenja uvjeta za izdavanje e-propusnica te uvođenja međužupanijskih prijevoznih linija i linija domaćeg zračnog prometa;
  • rada nacionalnih parkova i parkova prirode;
  • mogućnosti okupljanja do 10 osoba na jednom mjestu uz poštivanje mjera fizičke udaljenosti;
  • rada predškolskih ustanova i razredne nastave od 1. do 4. razreda te posebnih razrednih odjela i rada s djecom s teškoćama koja imaju pomoćnika u nastavi;
  • održavanja laboratorijskih, umjetničkih i kliničkih vježbi te praktični rad u malim grupama u visokom obrazovanju.

Za svaku od navedenih odluka o mjerama popuštanja donesene su detaljne preporuke i pojašnjenja epidemioloških mjera koje se mogu pronaći na službena stranici Vlade za pravodobne i točne informacije o koronavirusu – koronavirus.hr

Kada se može očekivati povratak normalnog načina života?

Na pitanje o povratku života u normalu teško je odgovoriti jer je ovaj virus i dalje velika nepoznanica za čitav svijet. To pitanje najčešće se postavlja epidemiologu i ravnatelju Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslavu Capaku, na što je on u više navrata odgovarao u raznim medijima.

Cjepivo protiv koronavirusa
Foto: Pexels

Pretpostavlja se da će se situacija normalizirati pronalaskom cjepiva i stjecanjem kolektivnog imuniteta koji se namjerava utvrditi serološkim testiranjem pučanstva. Radi se o testovima kojima se utvrđuje postojanje imuniteta na koronavirus. Kako će se ovo odvijati, ovisi o brojnim faktorima, između ostalog i o tome hoće li se virus mijenjati.

Ako situacija ostane ovakva, Svjetska zdravstvena organizacija se izjasnila da cjepivo ne treba očekivati još barem godinu dana. U tom slučaju, kolektivni imunitet bi se vjerojatno stekao nakon još jedne sezone. 

Primarijus Capak također navodi kako za vrijeme toplih ljetnih mjeseci koronavirus neće nestati, ali broj novozaraženih bi trebao biti puno manji jer sve kapljične infekcije, pa nadamo se i ova, u tom periodu jenjavaju.

Zaključno: kao i do sada brzina dovođenja života u normalu ovisi o tome kako će se ljudi ponašati, odnosno hoće li se držati uputa. Ako se nastavi trend discipline, promišljenosti te slušanja uputa struke i situacija će postepeno ići k boljoj, sve dok u konačnici medicina i znanstvenici ne pronađu rješenje. 

Više informacija o koronavirusu potražite ovdje.

Članak objavljen:

Ocijenite članak

5 / 5   1

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Podijelite članak

Kopirajte adresu