Onkološki pacijenti u Hrvatskoj suočavaju se s dvostrukim izazovom – borbom protiv teške bolesti i svakodnevnim preprekama unutar zdravstvenog sustava.

Iako Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) osigurava prava koja obuhvaćaju liječenje, lijekove i naknadu za troškove prijevoza, pacijenti često nemaju dovoljno informacija o svojim pravima, a birokratski procesi dodatno otežavaju njihov put.

Iskustva pacijenata, poput riječi Sanje Šutej, otkrivaju kako su sporost sustava i nedostatak podrške postali dodatni teret u ionako teškoj svakodnevici. U nastavku otkrivamo koja su HZZO prava onkoloških bolesnika i koji se najčešći problemi vežu uz njih.

HZZO prava onkoloških bolesnika

Kontaktirali smo HZZO i pitali koja su HZZO prava onkoloških bolesnika. Glasnogovornik HZZO-a je izjavio:

Osigurane osobe Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) koje boluju od onkoloških bolesti na teret obveznog zdravstvenog osiguranja imaju pravo na potpuno liječenje na svim razinama zdravstvene zaštite, potom pravo na lijekove, kao i na naknadu plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad (ako su zaposleni ili samozaposleni).

Dodao je:

Od iznimki koje ih razlikuju od osiguranih osoba koje boluju od drugih bolesti, onkološki bolesnici, osigurane osobe HZZO-a, imaju pravo na naknadu za troškove prijevoza neovisno o udaljenosti (preciznije osigurane osobe koje koriste radioterapiju, kemoterapiju i hemodijalizu kao bubrežni bolesnici).

Potom, u slučajevima dugotrajne privremene nesposobnosti za rad (PNR), nakon što prođe rok od 18 mjeseci, ne umanjuje se naknada plaće na iznos 50 % zadnje isplaćene naknade plaće za osigurane osobe koje su na privremenoj nesposobnosti za rad zbog liječenja zloćudnih bolesti (kao ni za osiguranike kojima je odobrena njega člana obitelji – djeteta oboljelog od zloćudne bolesti, osiguranike čija je privremena nesposobnost je u vezi s provođenjem hemodijalize ili peritonejske dijalize te čija je privremena nesposobnost u vezi s uzimanjem i presađivanjem dijelova ljudskog tijela).

Još je naglasio:

Napominjemo i da je Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju osiguranim osobama u ostvarivanju prava na zdravstvenu zaštitu iz obveznoga zdravstvenog osiguranja osigurano plaćanje zdravstvenih usluga u cijelosti za cjelokupno liječenje zloćudnih bolesti (oslobođeni su plaćanja sudjelovanja u troškovima zdravstvene zaštite – participacije).

HZZO prava onkoloških bolesnika – izazovi, birokracija i borba za dostojanstvo

Sanja Šutej, članica Predsjedništva Europa Donna i Povjerenstva za prava pacijenata Grada Zagreba, na to sve kaže:

Prava bih ocijenila na nulu zato što, kao prvo, ta prava nisu bila objavljena nigdje, a ljudi nisu znali za svoja prava te su za njih saznavali po bolnicama. Kao drugo, da se ostvare ta prava, treba se jako dugo čekati. Neki ljudi čak umru, a da ne ostvare svoja prava.

Ove riječi jasno odražavaju duboke probleme s kojima se suočavaju onkološki pacijenti u Hrvatskoj. Jedan od najvećih izazova su dugotrajna vještačenja.

Prva vještačenja traju po 10 – 12 mjeseci.

Istaknula je kako pacijenti često gube dragocjeno vrijeme čekajući potvrde i procjene svojih prava. Osim birokratske sporosti, ključni problem leži u nedostatku informacija o pravima pacijenata.

Pacijenti definitivno nisu dovoljno informirani o tim pravima. Ja sam baš radila na tome da budu oformirana i voljela bih da budu dostupna i ambulantama u obliku brošura ili plakata. Sada to postoji na internetskim stranicama, ali pacijentima treba olakšati raširenost informacija o pravima i ubrzati vještačenja.

Šutej je posebno osjetljiva na slučajeve nepravde prema onkološkim pacijentima:

Imala sam slučaj da je žena poslana u Zagreb na liječenje, a nije imala prava na putne troškove. Ženi HZZO u Splitu kaže da ima prava, a njezina liječnica kaže da nema prava. Kako bi netko mogao plaćati liječenje ako nema sredstava?

Kada su u pitanju specifični problemi s pravima pacijenata, jedan od ključnih izazova odnosi se na naknadu za troškove prijevoza. Iz Europe Donne poručuju:

Za umirovljenike je putovanje vlakom besplatno, ali to nije dovoljno usklađeno s terminima pregleda i terapija. Nažalost, ne vodi se računa o dnevnim linijama ili njihovim vremenskim okvirima, što pacijentima često stvara dodatne poteškoće.

Iako je pokrivenost osnovnog liječenja u redu, suportivna liječenja pacijenti sami plaćaju, a nedavno uvedena nadoplata na pripravke za enteralnu prehranu dodatno opterećuje proračun oboljelih, osobito starijih građana.

Birokracija kao dodatni teret

Onkološki pacijenti ne bore se samo s bolešću, već i s birokracijom. Šutej ističe:

Najgore je to što se borimo s teškom bolešću, i onda se još moramo boriti s birokracijom, što izluđuje onkološke pacijente.

Pacijenti su u početku usmjereni na mogućnosti liječenja i često se prepuštaju povjerenju zdravstvenih djelatnika i sustavu. Tek kada se suoče s problemima u ostvarivanju svojih prava, počnu tražiti informacije, kako navode iz Europe Donne.

Nadodaju da bi bilo nužno educirati zdravstvene radnike o pravima pacijenata te poboljšati komunikaciju unutar zdravstvenog sustava kako bi se smanjio broj nesporazuma.

Šutej pojašnjava:

Postoje vještačenje za tjelesno oštećenje, za socijalnu skrb, inkluzivni dodatak i sposobnost za rad, ali neki liječnici to ni ne znaju.

Šutej je i sama imala iskustva s nepravilnostima u sustavu.

Meni su išli naplatiti dopunsko zdravstveno osiguranje, ali sam se zauzela i rekla “Ne možete!” jer znam svoje pravo. Kada sam otišla na šalter u Klovićevu, rekli su mi: “Gospođo, pa vi ste trajno oslobođeni!”. To su situacije koje pacijentima dodatno otežavaju već ionako tešku svakodnevicu.

Socijalni i radni status onkoloških pacijenata

Nerazumijevanje poslodavaca dodatno pogoršava situaciju. Šutej navodi:

Neki poslodavci jednostavno nemaju sluha. Mnoge žene dobiju otkaz ili se više ne mogu vratiti na posao. Kad bi barem ti poslodavci imali više razumijevanja, bilo bi lakše bolesnim radnicima. Povratak na tržište rada važan je jer čim ste više među ljudima, manje razmišljate o svojoj bolesti.

Kao izuzetno važno pravo za onkološke pacijente Europa Donna zagovara uvođenje prava na “zaborav”, odnosno pravo na to da osoba koja je preživjela rak nakon pet godina ne bude diskriminirana u društvenim, financijskim ili zdravstvenim aspektima života.

To je ključno za reintegraciju pacijenata u društvo i zaštitu od ekonomske diskriminacije.

Onkološki bolesnici i naknada

Mnogi onkološki pacijenti postaju socijalni slučajevi zbog dugotrajnih bolovanja i minimalnih naknada.

Imam kolegicu koja ima 400 eura inkluzivnog dodatka. Pa vi živite u ovo vrijeme s tim! Da nisam išla na televiziju, još dan danas se ne bi podigla naknada za bolovanje.

Apel za promjene i solidarnost

Iako je Mjesec oboljelih od karcinoma, Šutej zaključuje da stvarne promjene izostaju:

Svi o tome pričaju, ali nitko ništa ne poduzima. Osim docentice Ramljak, mene i nas nekoliko koji smo stalno na televiziji i pokušavamo nešto promijeniti. Svi ostali šute.

Njezina je poruka jasna:

Jednog dana se u ovoj situaciji može naći nečija majka ili dijete. Nemojte gledati samo na sebe, nego i na druge. I imajte sluha!

Ove snažne riječi Sanje Šutej odjekuju kao poziv na promjene i solidarnost prema onkološkim pacijentima, koji ne zaslužuju samo medicinsku skrb, već i dostojanstvo u sustavu.

Pročitajte i ove članke:

• Najčešće vrste raka: Donosimo najstrašniji popis!
• Kako se stvara rak? Liječnik otkriva što stoji u pozadini
• Podrška oboljelima od raka – kako to učiniti na pravi način?

• HZZO prava onkoloških bolesnika
• inkluzivni dodatak
• Onkološki bolesnici i naknada
• Sanja Šutej