Kako se očekuje da će globalni broj oboljelih od demencije doseći 153 milijuna do 2050. godine, istraživači su usmjereni na prepoznavanje zdravstvenih stanja koja mogu povećati rizik od demencije, posebno Alzheimerove bolesti, najčešćeg oblika demencije.

Važnost prepoznavanja čimbenika rizika za Alzheimerovu bolest

Dr. Or Shemesh, docent na Sveučilištu Pittsburgh, istaknuo je za Medical News Today da razumijevanje čimbenika rizika za Alzheimerovu bolest ima ključnu ulogu u ranoj intervenciji, preventivnim strategijama i personaliziranim tretmanima.

Prepoznavanjem tih čimbenika istraživači mogu razviti načine za odgađanje ili sprječavanje početka bolesti, što može dovesti do novih terapija i boljih dijagnostičkih alata.

Shemeshovo nedavno istraživanje, objavljeno u časopisu Cell Reports, sugerira moguću povezanost između Alzheimerove bolesti i herpes simplex virusa tipa 1 (HSV-1).

Studija je također otkrila da tau protein, koji je poznat kao marker Alzheimerove bolesti, u početku može imati zaštitnu ulogu protiv virusnih infekcija prije nego što doprinese oštećenju mozga.

Istraživanje veze između HSV-1 i Alzheimerove bolesti

Znanstveni tim je istraživao kako bi HSV-1 mogao biti povezan s Alzheimerovom bolešću koristeći različite modele. Dr. Shemesh je objasnio da se Alzheimerova bolest obično dijagnosticira pronalaženjem nakupina proteina beta amiloida izvan moždanih stanica i proteina tau unutar stanica.

Njihova studija je otkrila proteine povezane s HSV-1 u postmortalnim uzorcima ljudskog mozga, koji su se povećavali kako je bolest napredovala, te su se nalazili u istim područjima gdje se nalazi tau protein, ali ne i beta amiloid.

Zanimljivo je da je modificirani tau smanjivao razinu proteina virusa herpesa i broj umirućih neurona, kao da neuroni nisu bili zaraženi. To je istraživački tim potaknulo da prouči specifičan imunološki odgovor u mozgu, tzv. cGAS-STING put, gdje su pronašli molekule ovog puta u područjima gdje se nalaze HSV-1 i modificirani tau.

Potencijalne terapije za Alzheimerovu bolest

Dr. Shemesh smatra da bi ovi nalazi mogli dovesti do novih tretmana za Alzheimerovu bolest. Otkrivanje da tau može djelovati kao zaštita od HSV-1 infekcija sugerira da bi poboljšanje ovog imunološkog odgovora moglo pomoći u ublažavanju učinaka virusnih infekcija u mozgu, što se sve više povezuje s patološkim promjenama u Alzheimerovoj bolesti.

Jedna od mogućih strategija bila bi oponašanje korisnih učinaka fosforilacije tau proteina bez izazivanja njegovog štetnog agregiranja, što je povezano s napredovanjem Alzheimerove bolesti.

Uloga virusa u Alzheimerovoj bolesti još se istražuje

Dr. Manisha Parulekar je za Medical News Today izjavila da je Alzheimerova bolest multifaktorska, s mnogim faktorima koji utječu na njezin nastanak. Iako studija sugerira moguću ulogu HSV-1 virusa, točno razumijevanje uloge virusa kao što je HSV-1 u Alzheimerovoj bolesti još uvijek je predmet istraživanja.

Dr. Parulekar je naglasila potrebu za daljnjim istraživanjima koja će omogućiti bolje razumijevanje patološkog napredovanja bolesti i drugih procesa koji doprinose njezinom razvoju.

Dr. Clifford Segil, neurolog, postavio je pitanje u vezi s povezanostima između HSV infekcija i Alzheimerove bolesti, napomenuvši da virusi poput HSV-1 obično uzrokuju encefalitis, a ne demenciju.

Ističe da ne postoji klinička povezanost između prethodne infekcije HSV-1 i Alzheimerove bolesti te da bi istraživanje lijekova poput aciklovira, koji se koristi u liječenju HSV-1 encefalitisa, moglo pomoći u razjašnjenju je li HSV-1 uzrok kognitivnih problema. 

Pročitajte i ove članke:

• Uzroci Alzheimerove bolesti: Sve je veći broj oboljelih! Voditeljica Dnevne bolnice za oboljele otkriva što možemo učiniti
• Početni simptomi Alzheimera nisu vezani samo uz pamćenje
• Alzheimer se može predvidjeti sedam godina ranije!

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

Uskoro se mijenja sat

Ljetno računanje vremena 2025.: Kako se pripremiti?

• Tomislav Stanić
• 2 min čitanja

• alzheimerova bolest
• herpes simplex
• istraživanje