Bolest mačjeg ogreba (BMO) je klinički sindrom kojega uzrokuje bakterija Bartonella henselae zbog čega je poznata i pod nazivom bartoneloza. Bolest se na čovjeka prenosi mačjim ogrebom, ugrizom ili slinom, a najčešće se javlja kod djece.

Glavni simptom bolesti je kvržica na mjestu ozljede, nakon čega dolazi do povećanja regionalnih limfnih čvorova u blizini ozljede (npr. limfni čvorovi na vratu, ispod pazuha, u preponama).

Uzroci bolesti mačjeg ogreba

Glavni uzročnici bolesti mačjeg ogreba su bakterije iz roda Bartonella. Bartonelle su bacilarne ili gram-negativne, kokobacilarne bakterije koje izgledaju poput savijenih štapića. Podvrste ovog roda su Bartonella henselae i Bartonella quintana zbog čijeg je imena bolest mačjeg ogreba često nazivana i bartoneloza.

Bolest se prenosi na čovjeka mačjim ogrebom ili ugrizom, zbog čega dolazi do kontakta mačje sline s porezotinom na koži čovjeka ili sluznicom u ustima, nosu i očima.

Najčešća je mačja bolest kod djece. Međutim, ako je mačka ogrebala dijete, ne morate se brinuti da su svi ostali u blizini u opasnosti, zato što se bolest ne može prenijeti s jedne osobe na drugu.

Simptomi bolesti mačjeg ogreba

Razdoblje inkubacije uglavnom traje 3 – 14 dana. Prvi simptom bolesti mačjeg ogreba je gnojni mjehurić (pustula) ili kvržica (eritematozna papula) na mjestu ozljede (mačjeg ogreba ili mačjeg ugriza) koji izgleda kao blaga oteklina.

Nakon otprilike dva tjedna, dolazi do povećanja regionalnih limfnih čvorova koji se nalaze u blizini ozljede. Koža je crvena i natečena, a nerijetko je i topla na dodir što ukazuje na druge simptome kao što su:

• povišena tjelesna temperatura,
• glavobolja,
• malaksalost,
• gubitak apetita,
• bolovi u mišićima.

Dijagnoza bolesti mačjeg ogreba

Dijagnoza bolesti mačjeg ogreba se postavlja po klasičnim dijagnostičkim kriterijima koji obično započinju s liječničkim pitanjima o Vašem bolnom kontaktu s mačkom.

Također se pregledavaju limfni čvorovi i koža, a precizna dijagnoza se može postaviti tek analizom krvi na specifična antitijela bakterije Bartonella henselae.

Liječenje bolesti mačjeg ogreba

Bolest mačjeg ogreba se uglavnom ne liječi ozbiljno zato što natečeni limfni čvorovi obično spontano nestanu. Međutim, potpuno se povuku tek nakon 2 – 4 mjeseca. Unatoč tome, liječenje antibioticima često nije potrebno osim ako je riječ o slučajevima teških oblika bolesti ili ako je u pitanju neko drugo kronično oboljenje.

Također, u slučaju narušenog imunološkog sustava, primjenjuju se antibiotici (azitromicin i ciprofloksacin).

Bolesti koje prenose mačke na čovjeka

Osim bolesti mačjeg ogreba, postoje još neke bolesti koje mačke prenose na čovjeka kao što su:

• tinea (lišaj) – gljivična infekcija koja se često pokazuje u obliku crvenih krugova na koži,
• roundworm – najčešći interni parazit u mačaka koji uglavnom napada djecu, a ako se ne liječi, može završiti sljepoćom,
• giardioza – crijevna parazitska bolest i najčešća bolesti ljudi i životinja koja se prenosi onečišćenom vodom,
• kampilobakterioza – bolesti koju uzrokuje bakterija iz roda Campylobacter, a uobičajeno se nalazi u životinjskom izmetu,
• toksoplazmoza – teška bolest (posebno za trudnice) koja se prenosi s mačaka koje se najčešće zaraze kada pojedu sirovi plijen.

Prevencija bolesti mačjeg ogreba – savjeti

Najčešće žrtve bolesti koje prenose kućni ljubimci su djeca koja često ne vode brigu o pranju ruku poslije diranja životinja i igranja s njima. Stoga je jako važno naglašavati važnost pranja ruku nakon igranja s mačkom.

Nadalje, danas postoji mnogo mačaka lutalica o kojima nitko ne vodi brigu i koje Vas možda mogu zaraziti, stoga ih nemojte dirati i maziti jer ste u opasnosti od zaraze.

Ako imate oštećenu kožu ili ako ste ikad imali problema s kožom, nemojte dozvoliti mački da Vas liže jer može prenijeti bakterijsku infekciju.

Ako imate mačku za kućnog ljubimca, svakako je odvedite veterinaru na pregled ukoliko sumnjate na bilo kakvu mogućnost zaraze.

• bolest mačjeg ogreba
• djeca
• kvržica
• limfni čvorovi
• mačji ogreb
• mačji ugriz
• mačke
• oteklina
• toksoplazmoza