Mobbing na poslu – kako se nositi sa zlostavljanjem na radnom mjestu?
- Budite prvi i komentirajte!
- 7 min čitanja
Mobbing na poslu je oblik grupnog nasilja ili bullyinga koji ima značajan negativan utjecaj na psihološku dobrobit pojedinca. Kada se spomene pojam nasilja, većina ljudi prvo pomisli na bullying u školi, ali zlostavljanje se može događati i na radnom mjestu.
Mobbing na poslu se odvija svakodnevno na međunarodnoj razini, bez obzira na zanimanje. Iako je pojam mobbinga još uvijek nedovoljno istražen, važno ga je identificirati i spriječiti te poduzeti određene mjere za rješavanje mogućih štetnih posljedica.
Definicija mobbinga
Mobbing na poslu se može jednostavno opisati kao zlostavljanje na radnom mjestu u obliku isključivanja, prisiljavanja, ponižavanja, općeg uznemiravanja, emocionalnog zlostavljanja i zastrašivanja. Pod pojam mobbinga se mogu svrstati brojni problemi na radnom mjestu koji su povezani s nekom vrstom psihoterora od strane šefa ili drugih zaposlenika.
Mobbing je specifičan oblik agresivnog ponašanja na radnom mjestu kojim jedna ili više osoba na različite načine namjerno uznemirava drugoga, odnosno narušava čast i dostojanstvo druge osobe, a sve s ciljem eliminiranja s radnog mjesta.
Ovakva vrsta nasilja pogađa otprilike svakog trećeg zaposlenika, a žene su češće žrtve uznemiravanja od muškaraca. Statistika pokazuje da je čak 66% žena i 34% muškaraca žrtva mobbinga na poslu.
Počinitelji mobbinga često imaju određene poteškoće u ponašanju ili pak poremećaje ličnosti koji uzrokuju takvo ponašanje, ali to jako dobro prikrivaju. Kod ženskih počinitelja mobbinga često dolazi do relacijske agresije koja je specifična po tome da se uključuju i drugi zaposlenici i počinju uznemiravati žrtvu.
Kako prepoznati mobbing na poslu?
Pojam mobbinga podrazumijeva različite obrasce zlostavljačkog ponašanja, a neki primjeri takvog zlostavljanja na radnom mjestu uključuju sljedeće:
- zastrašivanje, prijetnje, ucjenjivanje i uznemiravanje,
- socijalna izolacija žrtve i ignoriranje na poslu od strane ostalih zaposlenika,
- širenje zlonamjernih glasina i ogovaranje žrtve,
- omalovažavanje i podcjenjivanje žrtve i njezinog rada,
- postavljanje neostvarivih ciljeva i rokova koje je nemoguće ispuniti,
- namjerno davanje krivih informacija i uputa za rad,
- namjerno otežavanje posla žrtvi na bilo koji način,
- pričanje uvredljivih šala na račun žrtve i njezinih karakteristika (npr. nacionalnosti, izgleda, odijevanja itd.),
- zloupotreba informacija iz privatnog života žrtve kako bi joj se naštetilo,
- vikanje na žrtvu i korištenje vulgarnih riječi,
- neprestano kritiziranje žrtve bez opravdanja te nezasluženo kažnjavanje.
Mobbing na poslu – faze
Mobbing na poslu ima nekoliko stadija koje je važno prepoznati kako biste mogli na vrijeme reagirati te kako biste mogli razumjeti i identificirati stanje u kojem se nalazite.
1. Poricanje
Prva faza mobbinga na poslu je poricanje situacije i negiranje problema. Mobbing obično započinje neslaganjem ili nekim drugim oblikom kritike (npr. ukor, upozorenje, suspenzija, prijetnja otkazom) koju počinitelj upućuje prema žrtvi. Iako je ovakve znakove važno shvatiti ozbiljno, mnogi ih ne percipiraju kao važne te smatraju da će jednostavno proći.
Neki zaposlenici se neugodno iznenade i šokiraju kada shvate u kakvoj su se situaciji našli zbog čega obično njihova radna učinkovitost osjetno pada, a upravo to počinitelj iskorištava kako bi vas proglasio nesposobnima i neadekvatnima za radno mjesto na kojem se nalazite. Zaposlenik koji brzo i samopouzdano reagira na ovakve situacije se obično odlučno bori do kraja unatoč preprekama.
2. Ljutnja i agresija
Druga faza mobbinga je stanje u kojem agresija postaje jasnija i češća. Često se žrtve u ovakvim situacijama brane ljutitim reakcijama, a potpuno je prirodno ljutiti se kada nas ljudi tretiraju nepravedno. Žrtve se često znaju i razbjesniti, posebno kada im je ugrožen opstanak na poslu. No, upravo to je reakcija koju počinitelj najviše želi jer je to točka u kojoj se zaposlenici, tj. žrtve mobbinga, osjećaju nemoćno i očajno.
Kada se zaposlenik koji je pogođen agresijom razljuti, njegovo ponašanje će postati odbojno suradnicima zbog čega će ga početi izbjegavati ili ogovarati. Tako će se s vremenom pojaviti omalovažavanje i od strane suradnika što počinitelju ide u korist, ali vama šteti jer konstantno primate iz okoline informacije da s vama nešto nije u redu, a zapravo se borite s osobom koja vas namjerno iskorištava i zlostavlja.
3. Pregovaranje
U fazi pregovaranja, počinitelj mobbinga počinje uključivati upravu u cijelu situaciju te ih uvjeravati u brojne laži o zaposleniku. Zbog toga žrtva ima potrebu reći i svoju stranu priče, osjeća se pogrešno shvaćenom i napuštenom.
U ovoj su fazi žrtve često uvjerene da mogu raspravljati s poslodavcima i razuvjeravati ih. To je pogreška, a nerijetko počinitelji na taj način saznaju slabosti i poteškoće žrtve koje tada koriste protiv nje. Ako je uprava odustala od zaposlenika i nije učinila ništa kako bi intervenirala i zaustavila zlostavljanje, zaposlenik će se osjećati još gore.
Ono što posebno može biti opasno je početi vjerovati u laži koje je počinitelj rekao o vama zato što ćete tako jako brzo sebe dovesti u sljedeću fazu – depresiju.
4. Depresija
Nažalost, mnogi zaposlenici koji dožive mobbing na radnom mjestu dobiju simptome depresije. Za neke se to događa tijekom vremena na poslu, a za druge se to javlja tek nakon što su otišli. Zatim se počinju pitati jesu li opisi koje su im dali suradnici i počinitelj istiniti, odnosno počinju preispitivati svoje sposobnosti i sve što je povezano s vremenom kojega su proveli na poslu. Također se javljaju problemi s koncentracijom i pažnjom, promjene u spavanju i apetitu te osjećaj beznađa i tuge. Mnogima od njih se javljaju suicidalne ideje.
Istraživanje provedeno u Švedskoj ističe kako je čak 20% samoubojstava izravno ili neizravno povezano s problemima na radnom mjestu. U Njemačkoj su došli do iznenađujućeg proračuna koji ističe kako zaposlenik koji trpi mobbing godišnje poduzeće košta između 25 i 75 tisuća eura upravo zbog čestog izbivanja s posla.
Osim depresije, često se javljaju i psihosomatske bolesti te neki oblici posttraumatskog stresnog poremećaja. Osoba također postaje manje produktivna, a učinak traume se nerijetko proširi i u privatni život.
5. Prihvaćanje
Posljednja faza mobbinga je faza tuge i prihvaćanja, a posebno može biti teška za žrtvu koja je pretrpjela duboku nepravdu i profesionalni, društveni ili ekonomski gubitak. Situacija se rješava na ovaj ili onaj način, odnosno putem odustajanja zaposlenika ili otkazom.
Iako je teško prihvatiti takvu vrstu nepravde koja može ozbiljno naštetiti mentalnom zdravlju, ova faza je važna jer omogućuje žrtvi da nastavi dalje sa svojim životom. Emocionalno stanje u kojem se žrtva nalazi je privremeno, a psihološki oporavak je moguć bez obzira na materijalne gubitke. Međutim, mora se jasno znati identificirati faza u kojoj se nalazite kako bi se moglo intervenirati.
Iako imate pravo biti bijesni i ljutiti, posvijestite si koliko ćete si pomoći ili odmoći takvim emocionalnim reakcijama koje su potpuno razumljive za takvu vrstu nepravde. Mobbing će vas uništiti onoliko koliko vi sami dopustite.
Ako počinitelj mobbinga pati od nekog psihičkog problema, bilo kakva vrsta pregovaranja i razuvjeravanja ne može nikako pomoći vašem stanju. Dozvolite sebi odmor i potražite pomoć kako biste se mogli oporaviti. Nemojte se prema sebi odnositi na isti način na koji se odnosio počinitelj mobbinga.
Kako se nositi s mobbingom?
Mobbing je vrsta agresije s kojom se zaista nije lako nositi, posebno ako i u privatnom životu imate problema s kojima se svakodnevno borite. Iako bi se bilo kakva vrsta nesporazuma trebala moći riješiti normalnom komunikacijom, kod mobbinga je to ponekad nemoguće zato što se on najčešće pojavljuje u nesređenim poduzećima u kojima se ne provode programi za poboljšanje komunikacijskih vještina i međuljudskih odnosa.
Nažalost, u takvim situacijama se žrtva sama mora nositi i boriti s problemima. No, znajte da postoji mnogo načina da se situacija riješi, a na vama je da odlučite na koji način ćete se suočiti s njom:
- ako imate bilo kakav nesporazum ili sukob na poslu, pokušajte ga riješiti mirnim putem,
- naučite prepoznati prve znakove mobbinga i reagirajte na diskretan i miran način,
- ako osjećate da ste previše preplavljeni negativnim emocijama, pričekajte sa svojom reakcijom te pronađite način da se smirite prije nego reagirate,
- ako impulzivno i agresivno uzvraćate na mobbing, dobit ćete kontraefekt, a počinitelj će vas proglasiti emocionalno nestabilnim, razdražljivim, osjetljivim i nedovoljno kvalitetnim zaposlenikom,
- razgovarajte s nekom osobom od povjerenja o problemima koje doživljavate na poslu kako biste se emocionalno olakšali i vidjeli kako vaša situacija izgleda iz perspektive treće osobe,
- ako ste nalazite u fazi akutne depresije, pokušajte ublažiti simptome vježbanjem, volontiranjem, putovanjem, psihoterapijom ili hobijima u kojima uživate kako biste spriječili ulazak u kroničnu depresiju,
- ako uočavate da su se depresivni simptomi pogoršali te da više ne znate kako se nositi sa situacijom, potražite pomoć stručnjaka za mentalno zdravlje koji će vam znati pomoći.
Najveću štetu u ovakvim situacijama trpi žrtva i njezina obitelj koja na neizravan način proživljava cijelu situaciju. Pritom je važno naglasiti da dugotrajno zlostavljanje na osobu ostavlja brojne zdravstvene posljedice i rizik za razvoj fizičkih i psihičkih oboljenja.
Ako ste već doživjeli mobbing, vjerojatno ste svjesni svega navedenoga te znate i sami koliko je važno na vrijeme reagirati i pomoći samome sebi kako biste održali kvalitetu života i nastavili normalno živjeti.
Tekst Dana
Za vas izdvajamo
Poslušajte Momčila Otaševića i stručnjake te besplatno izmjerite PSA
- Nova Studio
- 1 min čitanja
Izvori:
- Fawley, L. (2018). Are You Suffering From Workplace Mobbing? Here’s How To Handle It. Better help.
- Harper, J. (2013). Surviving Workplace Mobbing: Identify the Stages. Psychology Today.
- Kara, D., Kim, H. i Uysal, M. (2018). The effect of manager mobbing behaviour on female employees’ quality of life. Current Issues in Tourism, 21(13), 1453-1467.