Soda bikarbona za upalu mjehura – istina ili mit?
- Budite prvi i komentirajte!
- 5 min čitanja
Soda bikarbona kemijskog naziva natrijev hidrogenkarbonat uobičajen je sastojak gotovo svake kuhinje. Osim upotrebe u kulinarske svrhe, soda bikarbona se od davnina koristi za prevenciju i tretiranje nekih bolesti, poput dispepsije i kamenaca. Svoju upotrebu pronašla je i u liječenju upale mokraćnog mjehura, stoga se danas postavlja pitanje njezine djelotvornosti i sigurnosti.
Infekcija urinarnog trakta najčešća je infekcija zbog koje ljudi odlaze kod doktora obiteljske medicine. Predstavlja veliki javnozdravstveni problem, a češća je kod žena. Procjenjuje se da 50-60 % odraslih žena oboli od upale mokraćnog sustava barem jednom u životu.
Infekcije mokraćnog sustava mogu zahvatiti bilo koji dio mokraćnog sustava. Ipak, najčešće zahvaćaju mokraćni mjehur i mokraćnu cijev. Za liječenje upale mjehura često se prepisuju antibiotici. To predstavlja problem zbog toga što bolove slične upali mjehura ne mora nužno izazvati bakterija, ali i zbog toga što se učestalim korištenjem antibiotika povećava otpornost bakterija na njihovo djelovanje i smanjuje broj antibiotika koji su djelotvorni u borbi protiv bakterijskih infekcija.
Upravo zbog učestalosti upale mjehura kao i pokušavanja smanjenja korištenja antibiotika, istražene su mnoge alternativne metode suzbijanja upale mjehura. Među njima kao potencijalna terapija našla se i soda bikarbona.
Može li soda bikarbona pomoći?
Oni koji zagovaraju upotrebu sode bikarbone u liječenju upale mjehura tvrde da soda bikarbona neutralizira urin, tj. smanjujući njegovu kiselost, omogućava uspješniju borbu protiv bakterijske infekcije. Uz to tvrde i da soda bikarbona pomaže u detoksikaciji bubrega i tako sprječava širenje infekcije, primjerice s mokraćnog mjehura na bubrege.
Za sada ne postoje znanstveni dokazi koji bi potvrdili sve navedene tvrdnje. Ipak, soda bikarbona pokazala je potencijal u tretiranju upale mjehura. Međutim, previše slobodno korištenje sode bikarbone može dovesti do trovanja i pogubnih posljedica.
Skupina znanstvenika sa Sveučilišta Sjeverne Floride 2011. godine objavila je znanstveni rad u časopisu Female pelvic medicine & reconstructive surgery u kojemu je među 598 pacijenata oboljelih od intersticijskog cistitisa (neinfektivnog oblika upale mjehura) njih 45 % prijavilo poboljšanje simptoma kao rezultat korištenja sode bikarbone.
Drugo istraživanje provedeno na ženama koje imaju simptome u donjem dijelu mokraćnog sustava (mokraćni mjehur i mokraćna cijev) i čija je pH vrijednost urina ispod 6,0 pokazalo je da korištenje sode bikarbone može značajno smanjiti simptome.
U istraživanju žene su unosile 2 puta dnevno po 4 grama sode bikarbone tijekom 4 tjedna, bez prijave bilo kakvih nuspojava.
Kako djeluje soda bikarbona?
Pretpostavlja se da soda bikarbona zaista utječe na ublažavanje simptoma i otklanjanje upale zbog toga što povećava pH urina.
pH vrijednost urina varira između 4,5 i 8,0. Pri tome, vrijednosti manje od 6,0 smatraju se kiselim urinom, dok je urin čija je pH vrijednost veća od 7,0 alkalan.
Dotaknut ćemo se još jednog znanstvenog istraživanja, objavljenog 2015. godine u časopisu The Journal of Biological Chemistry, koje je uspjelo utvrditi što točno i kako pomaže preboljeti upalu mjehura.
Samo istraživanje nije proučavalo učinak specifično sode bikarbone, ali ustanovilo je da su za efikasnije prebolijevanje infekcije mokraćnog mjehura s bakterijom E. coli, koja ju najčešće uzrokuje, odgovorni pH vrijednost urina i sastojci koji nastanu razgradnjom hrane od strane bakterija u crijevima.
Naime, nakon infekcije s bakterijom E. coli ljudski organizam počinje proizvoditi siderokalin. To je protein koji djeluje antibakterijski zbog toga što na sebe veže željezo i tako sprječava da ga bakterija iskoristi. Željezo je bakteriji važno za preživljavanje. Dakle, veća aktivnost siderokalina može dovesti do uspješnije borbe s upalom mjehura.
Pokazalo se da pH vrijednost urina koja je što bliža neutralnoj (7,0) pojačava aktivnost siderokalina. Kontrolirano korištenje sode bikarbone upravo djeluje tako – povećava pH vrijednost urina iz kiselog u neutralno.
Na temelju svega navedenog moglo bi se zaključiti da soda bikarbona zaista može djelovati povoljno, ali ne kod svih (pH urina treba biti niži od 6,0), te samo ako se unosi u kontroliranim količinama.
Praktičnu i povoljnu terapiju sodom bikarbonom neki smatraju osobito korisnom kod osoba koje imaju kronične probleme s mokraćnim mjehurom i onih koji ne odgovaraju na uobičajenu terapiju. Ipak, prilikom primjene treba biti oprezan zbog moguće toksičnosti.
Toksičnost sode bikarbone
Općenito, sastojci koji su lako dostupni i uobičajeno se koriste u kulinarske svrhe, poput sode bikarbone, u općoj se populaciji smatraju poželjnijima i sigurnijima za upotrebu u odnosu na lijekove.
Kada se unosi u odgovarajućim dozama, soda bikarbona povisuje pH urina bez negativnih učinaka na pH krvi i pri tome ne uzrokujući metaboličke probleme. Općenito, soda bikarbona se dobro tolerira. Međutim, poznato je da soda bikarbona može dovesti do trovanja, ako se unese prevelika količina.
Predoziranje sa sodom bikarbonom može dovesti do pojave nekih blagih simptoma, poput:
- mučnine,
- povraćanja,
- bolova u abdomenu.
Ekstremno predoziranje može uzrokovati ozbiljne posljedice, poput krvarenja i oštećenja mozga. Ozbiljnije posljedice su rjeđe, ali ne treba zanemariti činjenicu da su i one zabilježene kroz povijest. To su:
- metabolička alkaloza, tj. povećanje pH vrijednosti krvi,
- hipernatremija, tj. povišena razina natrija u krvi,
- hipertenzija,
- oštećenje sluznice želuca zbog preburne kemijske reakcije sode bikarbone sa želučanom kiselinom,
- hipokalemija, tj. smanjena razina kalija u krvi,
- hipokloremija, tj. smanjena razina klora u krvi,
- alkalizacija urina.
Predoziranje sodom bikarbonom može zahtijevati hospitalizaciju u trajanju od barem tri dana.
Soda bikarbona – sigurna doza
Soda bikarbona može se koristiti u sigurnim dozama. Pri tome, ne preporučuje se prelaziti količinu od ½ čajne žličice sode bikarbone otopljene u 100-200 mL vode. Minimalni razmak između dvije doze trebao bi biti 2 sata.
Kao što je već spomenuto, i unos 8 grama sode bikarbone dnevno u obliku dvije doze po 4 grama pokazao se sigurnim kod žena koje imaju različite simptome u donjem dijelu mokraćnog sustava.
Zbog visokog udjela natrija, ne preporučuje se sodu bikarbonu koristiti tijekom dužeg perioda.
Kada ne koristiti sodu bikarbonu?
Ono što je vrlo važno za zapamtiti je da samodijagnosticiranje i samostalno liječenje upale mokraćnog mjehura može dovesti do propusta nekog drugog ozbiljnijeg uzročnika istih simptoma pa time i pojave ozbiljnijih zdravstvenih komplikacija. Stoga, primjenu sode bikarbone treba svakako raspraviti s liječnikom.
Dijagnosticiranje uzročnika vrlo je važno jer se za sada soda bikarbona pokazala učinkovitom isključivo kod upale mjehura kod koje ne dolazi do alkalizacije urina, tj. povećanja pH vrijednosti urina iznad 7,0. Odlazak liječniku može razjasniti uzročnika upale.
Trudnice bi s osobitim oprezom trebale posezati za sodom bikarbonom zbog moguće štete za nju ali i dijete.
Osobama s hipertenzijom (povišenim krvnim tlakom) ili srčanim problemima ne preporučuje se korištenje sode bikarbone zbog toga što ona sadrži značajne količine natrija koji se kod nekih osoba povezuje s djelovanjem na povećanje krvnoga tlaka.
Osobe koje imaju oštećenu sluznicu želuca također trebaju obratiti posebnu pozornost kod korištenja sode bikarbone kako ne bi došlo do dodatnog oštećenja sluznice.
Naposljetku, osobe koje uzimaju lijekove prije primjene sode bikarbone trebaju se posavjetovati s liječnikom ili ljekarnikom jer ona može utjecati na djelovanje pojedinih lijekova, poput primjerice aspirina.
Tekst Dana
Za vas izdvajamo
Poslušajte Momčila Otaševića i stručnjake te besplatno izmjerite PSA
- Nova Studio
- 1 min čitanja
Izvori:
- Brusie, C. (2019) Can I Use Baking Soda to Treat a UTI? Healthline.
- Thomas, S. H., Stone, C. K. (1994) Acute toxicity from baking soda ingestion. The American journal of emergency medicine, 12(1), 57–59.
- Bassaly, R., Downes, K., Hart, S. (2011) Dietary consumption triggers in interstitial cystitis/bladder pain syndrome patients. Female pelvic medicine & reconstructive surgery, 17(1), 36–39.
- Wattengel, B. A., Schroeck, J., DiTursi, S., Sellick, J. A., Mergenhagen, K. A. (2019) Alkaline Urine: A Cause for Urinary Tract Infection Recurrence. Open Forum Infectious Diseases, 6, S535.
- Shields-Cutler, R. R., Crowley, J. R., Hung, C. S., Stapleton, A. E., Aldrich, C. C., Marschall, J., Henderson, J. P. (2015) Human Urinary Composition Controls Antibacterial Activity of Siderocalin. The Journal of biological chemistry, 290(26), 15949–15960.
- McKenzie D. C. (1988) Changes in urinary pH following bicarbonate loading. Canadian journal of sport sciences = Journal canadien des sciences du sport, 13(4), 254–256.
- Sönmez, M. G., Göğer, Y. E., Ecer, G., Atıcı, A., Özkent, M. S., Öztürk, A. (2018) Effects of urine alkalinization with sodium bicarbonate orally on lower urinary tract symptoms in female patients: a pilot study. International urogynecology journal, 29(7), 1029–1033.
- Bardossi, K. (2015) Diet, urine pH may affect urinary tract bacterial growth. Urology Times.
- Medina, M., Castillo-Pino, E. (2019) An introduction to the epidemiology and burden of urinary tract infections. Therapeutic advances in urology, 11, 1756287219832172.