Nova studija pokazuje da ultraprerađena hrana može imati značajan utjecaj na emocionalni i bihevioralni razvoj male djece.

Djeca koja konzumiraju veće količine takve hrane imaju povećan rizik od problema poput anksioznosti, strahova, agresivnog ponašanja i hiperaktivnosti.

Istraživanje objavljeno 3. ožujka u časopisu JAMA Network Open otkriva i zanimljiv podatak – svakih dodatnih 10 % kalorija iz ultraprerađene hrane povezano je s izraženijim poteškoćama u ponašanju i emocijama.

Prema riječima dr. Kozete Miliku, docentice nutricionističkih znanosti na Sveučilištu u Torontu, čak i male promjene u prehrani mogu imati pozitivan učinak.

Što je zapravo ultraprerađena hrana?

Ultraprerađena hrana proizvodi se uglavnom od sastojaka izdvojenih iz cjelovitih namirnica, poput zasićenih masti, škroba i dodanih šećera. Usto sadrži niz aditiva koji poboljšavaju okus, izgled i trajnost proizvoda.

Primjeri uključuju:

• industrijske pekarske proizvode
• zaslađene žitarice
• suhomesnate proizvode
• gotova jela poput pomfrita ili makarona sa sirom.

Kako je provedeno istraživanje?

Znanstvenici su analizirali podatke gotovo 2.100 djece predškolske dobi u Kanadi. Pratili su njihove prehrambene navike s tri godine te ih usporedili s procjenama emocionalnog i bihevioralnog stanja u dobi od pet godina.

Rezultati su jasno pokazali da povećani unos ultraprerađene hrane ide ruku pod ruku s većim rizikom od problema u ponašanju.

Dodatno, simulacije su pokazale da zamjena samo 10 % kalorija iz ultraprerađene hrane cjelovitim i minimalno prerađenim namirnicama može smanjiti rizik od takvih poteškoća.

Zašto je rana dob ključna?

Predškolsko razdoblje iznimno je važno za razvoj djeteta, ali i za stvaranje prehrambenih navika. Upravo tada djeca usvajaju obrasce koji ih mogu pratiti cijeli život.

Dr. Miliku ističe kako ju je na istraživanje potaknulo i vlastito roditeljsko iskustvo, primijetivši koliko su praktične, gotove namirnice često prisutne u dječjoj prehrani – čak i u okruženjima koja smatramo zdravima.

Zašto roditelji često posežu za takvom hranom?

Važno je naglasiti da roditelji najčešće rade najbolje što mogu u danim okolnostima. Međutim, realnost je da:

• ultraprerađena hrana je široko dostupna
• cjenovno je pristupačna
• štedi vrijeme i zahtijeva minimalnu pripremu.

S druge strane, nemaju sve obitelji pristup svježim, cjelovitim namirnicama ni dovoljno vremena za njihovu pripremu.

Kako ova hrana utječe na mozak?

Iako točan mehanizam još nije u potpunosti razjašnjen, znanstvenici imaju nekoliko teorija. Ultraprerađena hrana bogata je:

• zasićenim mastima – povezanim s upalama u mozgu
• natrijem – koji može povećati razinu stresa
• šećerom – koji se dovodi u vezu s emocionalnim problemima, uključujući depresiju.

Male promjene mogu napraviti veliku razliku

Dobra vijest je da nisu potrebne drastične promjene. Već mali koraci mogu imati pozitivan učinak, primjerice:

• dodavanje voća u dnevni jelovnik
• zamjena zaslađenih napitaka vodom
• češći izbor svježih, cjelovitih namirnica.

Ključ je u postupnom povećanju udjela minimalno prerađene hrane kad god je to moguće.

Pročitajte i ove članke:

• Ovo su tri najopasnije ultraprerađene namirnice za zdravlje!
• 12 bolesti koje vam prijete ako jedete previše prerađene hrane
• Štetniji su nego što se mislilo: 7 proizvoda koje je bolje preskočiti nego kupiti.

• istraživanje
• ponašanje kod djece
• ultraprerađena hrana
• utjecaj ultraprerađene hrane na ponašanje kod djece

Učitaj više izvora