Fibrinogen je protein koji se proizvodi u tijelu i igra vrlo važnu ulogu u procesu zgrušavanja krvi. Kada postoji oštećenje u tkivu, primjerice ako se porežete, fibrinogen omogućuje formiranje ugruška i tako sprječava gubitak krvi.

Protok fibrinogena je važan, jer bi u suprotnom i male ozljede bile opasne za život. S druge strane, kao i kod većine spojeva proizvedenih od strane tijela, narušavanje njihove ravnoteže može postati potencijalno štetno, a fibrinogen se u tome ne razlikuje.

Visoka razina fibrinogena u krvi može izazvati stvaranje neželjenih ugrušaka, koji mogu dovesti do srčanog ili moždanog udara. Isto tako, višak fibrinogena može zgusnuti krv i usporiti njezin protok, a tako i dovod kisika i hranjivih tvari do vitalnih organa i mišića, što može dovesti do umora, boli u mišićima, pa čak i gubitka pamćenja.

Vidljivo je kako visoka razina fibrinogena može dovesti do kroničnih zdravstvenih problema, koji u konačnici mogu smanjiti kvalitetu našeg života. No, što možemo učiniti kako bismo normalizirali fibrinogen?

Iako ne mora nužno biti slučaj, povišen fibrinogen u krvi se može vidjeti kod sljedećih stanja i bolesti:

• akutne infekcije 
• karcinoma
• koronarne bolesti srca
• infarkta miokarda
• moždanog udara 
• reumatoidnog artritisa
• traume
• pušenja
• trudnoće
• bolesti perifernih arterija

Budući da se fibrinogen sintetizira u jetri, razne bolesti koje napadaju jetru imaju kao simptome poremećaje zgrušavanja krvi, procesa u kojem fibrinogen ima ključnu ulogu.

Kako normalizirati fibrinogen?

Kao prvo, potrebno je obaviti testiranje krvi kako bi se utvrdilo postoji li povišena razina fibrinogena u krvi. Normalna razina je između 200 i 200 mg/dl, iako test krvi može navesti i mnogo veći spektar kao „normalan“.

Ako se testiranjem krvi utvrdi povišena razina fibrinogena, preporučujemo sljedeće mjere za njegovu normalizaciju:

1. Kontrola šećera u krvi – dijabetičari imaju mnogo veći rizik od srčanog i moždanog udara. Ovaj rizik nastaje iz više razloga, a povišena razina fibrinogena je jedan od njih. Kontrola šećera u krvi može imati značajan utjecaj na razinu fibrinogena u krvi.
2. Redovita tjelovježba – može pomoći u poticanju boljeg protoka krvi, a time se smanjuje količina fibrinogena koji kruži kroz sustav.
3. Maslinovo ulje u prehrani – može pomoći u smanjivanju razine fibrinogena u krvi.
4. Dodatak Omega-3 masnih kiselina, a posebno riblje ulje, smanjuje rizik od srčanog udara. Osim toga, riblje ulje smanjuje trigliceride, povećanu viskoznost krvi, a između ostalog i fibrinogen u krvi. Za najbolje rezultate preporučujemo da uzmete dovoljno ribljeg ulja kako biste osigurali 1000 mg EPA i DHA.
5. Normalizacija homocisteina – nusprodukta metabolizma proteina koji je povezan s bolestima srca, može pomoći kod povišenog fibrinogena. Vaš liječnik može vas uputiti na krvni test za procjenu razine homocisteina. Povišen homocistein može dovesti do povećanja krvnog fibrinogena, a u tom slučaju preporučuju se dodaci prehrani koji sadrže određene vitamine i hranjive tvari, kao što su B12, folna kiselina, B6 i trimetilglicin (TMG).
6. Vitamin C – može pomoći kod normalizacije fibrinogena, a preporučuje se količina od 2000 mg vitamina C.
7. Namirnice bogate vitaminom B – mliječni proizvodi, riba, meso, mahunarke, integralne žitarice, zeleno lisnato povrće, sjemenke, jezgričasto voće.
8. Namirnice bogate folnom kiselinom – jetra, integralne žitarice, zeleno lisnato povrće, voće, jezgričasto voće, kvasac.
9. Namirnice bogate vitaminom C – agrumi i većina ostalog voća, povrće (gotovo sve) – ali posebno paprika i brokula.
10. Smanjite unos slatkiša i grickalica.

• krvni ugrušci