Bradikardija je medicinski naziv za smanjenje broja otkucaja srca odraslog čovjeka na manje od 60 otkucaja u minuti. Normalno srce kuca od 60 do 100 puta u minuti. Dijagnoza bradikardije znači da vaše srce kuca sporije od 60 otkucaja u minuti, povremeno ili stalno.

Iako usporeni rad srca može biti normalan za neke osobe, kao što su sportaši, drugim osobama može izazivati neugodne simptome ili predstavljati opasno stanje.

Kod dojenčadi, bradikardija predstavlja stanje u kojem je srčana frekvencija manja od 100 otkucaja srca u minuti jer je kod njih normalna brzina otkucaja srca u mirovanju veća nego u odraslih.

Bradikardija se najčešće manifestira bez pojave drugih simptoma, sve dok frekvencija ne padne ispod 50 otkucaja srca u minuti. Neki od simptoma bradikardije su: omaglica, umor, slabost, palpitacije (osjećanje lupanja srca) te nelagoda u prsima.

Bradikardija je pojava koja može biti uzrokovana poremećajima u radu srca ili bolestima srca. 

Uzroci i simptomi bradikardije

Usporeni rad srca može biti uzrokovan lijekovima, uključujući pojedine lijekove koji se koriste za liječenje visokog krvnog tlaka i aritmije, no češće su uzrokovani blokadama koje mogu biti urođeni srčani problemi ili se mogu javiti uslijed normalnog procesa starenja.

Usporenim radom srca, mozak i tijelo ne mogu dobiti dovoljno krvi. 

Očituju se simptomima:

• umor i slabost,
• vrtoglavica,
• nesvjestica,
• kratkoća daha,
• bolovi u grudima.

Ako primijetite neke od simptoma, vrijeme je za odlazak liječniku.

Bradikardija u snu nije neuobičajena pojava. Većina osoba za bradikardiju u snu sazna prilikom nošenja 24-satnog holtera koji prati frekvenciju srca. Kako bi se bradikardija potvrdila, potrebna je dodatna ili ponovna provjera.

Holter može hvatati frekvenciju iz okoline srca i tada prikazani broj otkucaja srca može narasti toliko da to jednostavno nije moguće u normalnim okolnostima ili se jednostavno ne može zabilježiti stvarni broj otkucaja.

Bradikardija se većinom javlja kod starije populacije. Mogući uzroci bradikardije su: 

• oštećenje srčanog tkiva koje je povezano s procesom starenja, 
• oštećenje srčanog tkiva koje je posljedica srčanih oboljenja ili prijašnjeg srčanog udara, 
• hipertenzija (visok krvni tlak), 
• urođena srčana mana (poremećaj srca koji je bio prisutan pri rođenju), 
• miokarditis (infekcija srčanog tkiva), 
• komplikacije koje nastaju kao posljedica operacije srca, 
• poremećaj elektrolita, 
• prekid disanja tijekom spavanja, 
• reumatska groznica, 
• lupus, 
• hemokromatoza, 
• neki lijekovi.

Bradikardija – posljedice

Posljedice bradikardije razlikuju se ovisno o tome koliki je broj otkucaja srca. Najčešće posljedice neliječene bradikardije su česte nesvjestice, nemogućnost srca da pumpa dovoljno krvi te smrt koja je posljedica iznenadnog srčanog zastoja.

Osobe koje u povijesti obiteljske bolesti imaju iznenadnu srčanu smrt trebale bi se podvrgnuti dijagnostici jer je većina srčanih bolesti i poremećaja nasljedna. Ako oba roditelja imaju neku vrstu poremećaja u radu srca, šanse da će dijete razviti taj ili neki drugi poremećaj su iznimno visoke. 

Vrste aritmije

Razumijevanje uobičajenih izraza vezanih za srčane aritmije pomaže u shvaćanju vrste ovog problema. Aritmije označavaju nepravilnosti u srčanom ritmu, a možemo ih kategorizirati u tri osnovne grupe:

• Broj otkucaja – ako je broj otkucaja snižen ili manji od 60 u minuti, riječ je o bradikardiji. Ubrzani rad srca, odnosno broj otkucaja iznad 100 otkucaja u minuti naziva se tahikardija. Kod nekih osoba je 100 otkucaja normalna vrijednost koju nije potrebno ispravljati lijekovima. 
• Položaj – problematični položaj pomaže nam definirati aritmije. Supraventrikularni ritam je onaj koji potječe iz srčane pretklijetke. U tom slučaju je riječ o gornjim srčanim šupljinama, odnosno atriju. Ventrikularna aritmija je rezultat problema u srčanim klijetkama.
• Nepravilnosti – jesu li otkucaji srca konstantni ili postoji određeni poremećaj ritma koji prelazi granice normalnog. Brzi nepravilni ritam može biti naznaka fibrilacije atrija. 

Vrste bradikardija

Disfunkcija sinusnog čvora ili sindrom bolesnog sinusa (eng. sick sinus syndrom) – sinusni čvor je prirodni pacemaker srca, od kojeg kreće svaki otkucaj srca električnim signalom. Normalno, signal putuje iz sinusnog čvora prema atriju (pretklijetka – gornja srčana komora) pa potom dalje do ventrikula (klijetka – donja srčana komora).

Kada sinusni čvor ne radi ispravno, on može pokretati signale suviše sporo, ili ih može pokretati normalno, no blokada sinusnih čvorova može spriječiti neke od signala u dolasku do atrija. Neke osobe sa sindromom bolesnog sinusa mogu doživjeti ubrzani rad srca (tahikardija), dok se kod drugih sindrom može očitovati kao usporeni rad srca, ili pak izmjenične epizode bradikardije i tahikardije (ponekad se to naziva Tachy-Brady sindrom).

Atrioventrikularni blok označava blokadu „AV čvora“, odnosno blokadu električnog signala na putu od atrija do ventrikula. AV blok može odgoditi električne signale ili ih blokirati u potpunosti, a može se dijagnosticirati u tri stupnja:

• Prvi stupanj – blokirani signali putuju kroz AV čvor sporije nego obično, no još uvijek mogu doći do komore.
• Drugi stupanj – dio signala u potpunosti je blokiran te oni ne mogu doći do komore. Drugim riječima, ovo stanje uzrokuje preskakanje otkucaja srca.
• Treći stupanj – ili potpuna blokada, može biti vrlo ozbiljan. U ovom slučaju svi signali su blokirani između atrija i ventrikula, što prisiljava komore da stvaraju vlastite signale, no oni su znatno sporiji, nepravilni i manje učinkoviti.

Krvni tlak i otkucaji srca

Krvni tlak označava pritisak uz pomoć kojeg krv kola venama, a otkucaji srca se odnose na broj kontrakcija srčanog mišića. Riječ je dakle o dva posve različita mjerila i indikatora zdravlja. 

Povećanje ili smanjenje otkucaja srca ne mora nužno uzrokovati rast ili pad krvnog tlaka. Prilikom bilo koje tjelesne aktivnosti se srčane žile šire kako bi krv mogla lakše putovati žilama. Stoga u zdravih osoba tlak ne mora rasti ili padati van normalnih vrijednosti.

Bradikardija u kombinaciji s niskim ili visokim tlakom ne moraju nužno biti međusobno povezani. 

Ako se i pojavljuju skupa, onda su većinom znakovi neke druge bolesti. Osim toga, nizak ili visok tlak sami po sebi mogu izazvati neke simptome koji su tipični za bradikardiju.

Bradikardija – dijagnoza

Bradikardija se u većini slučajeva dijagnosticira tijekom sistematskog pregleda ili prilikom postavljanja dijagnoze neke druge bolesti. U slučaju sumnje na bradikardiju vjerojatno ćete obaviti sljedeće pretrage: 

• Krvne testove – uz pomoć krvnih testova moguće je uočiti nepravilnosti koje bi mogle objasniti bradikardiju (disbalans elektrolita, disfunkcija štitnjače, referentne vrijednosti ostalih elemenata u krvi i sl.). 
• Elektrokardiogram – pretraga kojom se bilježi električna aktivnost srca u vremenu. EKG najčešće traje minutu, no u nekim situacijama se srčani ritam prati i tijekom 24 sata. Liječnik će vjerojatno tražiti nošenje 24-satnog holtera te će se iz tog nalaza najbolje vidjeti ponavlja li se usporen rad srca nekoliko puta dnevno ili je riječ o povremenom odstupanju koje nije potrebno liječiti.
• Ergometrija – pretraga kojom se mjeri aktivnost srca prilikom povećanog tjelesnog napora (na pokretnoj traci ili bicikl-ergometru).
• Ultrazvuk srca (ehokardiografija) – ovom pretragom će se vidjeti utječe li na pojavu bradikardije neko anatomsko oštećenje srca. 

O rezultatima pretraga ovisi i daljnje dijagnostičko postupanje, ali i liječenje. U nekim slučajevima moguće je ugraditi i loop recorder. Riječ je o uređaju koji se ugrađuje pod kožu te prati srčani ritam tijekom duljeg razdoblja. 

Bradikardija – liječenje

Liječenje bradikardije uvelike ovisi o njezinom temeljnom uzroku te ozbiljnosti simptoma. Ako bradikardija uzrokuje učestale ili opasne simptome, srčani ritam moguće je ispraviti ugradnjom pacemakera (elektrostimulator srca).

Bradikardija uzrokovana lijekovima često može biti korigirana jednostavnim prestankom ili promjenom konzumacije lijekova, uz liječničku suglasnost, naravno. Neki od lijekova koji su namijenjeni liječenju drugih srčanih bolesti ili poremećaja – mogu izazvati bradikardiju.

Ako promjena lijekova ili ukidanje neke terapije ne pokažu rezultat – ugradnja pacemakera je neophodna.

Bradikardija uzrokovana starenjem najčešće zahtijeva ugradnju pacemakera. Većina asimptomatskih bradikardija je prolazna i ne zahtijeva ozbiljno liječenje.

• aritmija
• ubrzan rad srca
• zdravlje srca