Većina ljudi koristi ChatGPT potpuno pogrešno – zato im AI ne pomaže

Iako umjetna inteligencija nema svijest ni razumijevanje poput čovjeka, uspješni korisnici pristupaju joj kao suradniku kojem treba dati kvalitetne informacije

Dok neki korisnici od alata poput ChatGPT-a, Claudea ili Geminija dobivaju iznimno korisne, detaljne i kreativne odgovore, drugi ostaju razočarani površnim rezultatima i zaključuju da umjetna inteligencija nije naročito korisna. No, razlika nije u samom alatu, nego u načinu na koji ga koristimo.

Skrivena vještina uspješnih korisnika AI-ja

Ljudi koji najbolje koriste umjetnu inteligenciju ne moraju nužno biti tehnički stručnjaci. Ono što ih razlikuje jest način razmišljanja tijekom komunikacije s AI sustavom.

Iako umjetna inteligencija nema svijest ni razumijevanje poput čovjeka, uspješni korisnici pristupaju joj kao “suradniku” kojem treba dati kvalitetne informacije kako bi mogao ponuditi kvalitetan odgovor.

To znači da unaprijed razmišljaju o tome što sustavu nedostaje – kontekst, ciljevi, ograničenja ili dodatna objašnjenja – i sve to jasno uključuju u upit.

Drugim riječima, što je vaš upit precizniji i detaljniji, to će odgovor biti korisniji.

Zašto nejasni upiti daju loše rezultate?

Umjetna inteligencija funkcionira na temelju vjerojatnosti i obrazaca iz ogromne količine podataka. Ona nema stvarno razumijevanje svijeta niti “čita između redaka” kao čovjek.

Zato će nejasan upit poput “Pomozi mi s projektom!” najčešće rezultirati općenitim savjetima koje biste mogli pronaći bilo gdje na internetu.

S druge strane, AI može ponuditi mnogo konkretniji i korisniji odgovor ako objasnite:

  • o kakvom se projektu radi
  • koji vam je cilj
  • koliko vremena imate
  • s kojim se problemima susrećete
  • što ste već napravili.

Najuspješniji korisnici zato ne koriste umjetnu inteligenciju kao običnu tražilicu, nego kao alat za dijalog i suradnju.

Loša upotreba AI-ja može oslabiti kritičko razmišljanje

Jedna od najčešćih pogrešaka jest nekritičko prihvaćanje prvog odgovora koji AI ponudi.

Tu nastaje problem – ako umjetnu inteligenciju koristimo kao zamjenu za vlastito razmišljanje, dugoročno možemo oslabiti sposobnost analize, procjene i donošenja zaključaka.

Učinkovitiji korisnici rade upravo suprotno:

  • postavljaju dodatna pitanja
  • traže dorade odgovora
  • provjeravaju informacije
  • nadograđuju ideje
  • prilagođavaju smjer razgovora.

Oni AI ne vide kao konačni autoritet, nego kao alat za razvijanje vlastitih ideja.

Loša upotreba AI-ja može oslabiti kritičko razmišljanje
FOTO: Shutterstock

Aktivni mislioci izvlače više iz AI-ja

Istraživanja pokazuju da ljudi koji sebe vide kao kreativne mislioce i stvaratelje ideja imaju puno više koristi od umjetne inteligencije nego oni koji joj pristupaju pasivno.

Najveću korist imaju korisnici koji:

  • donose vlastite procjene
  • imaju jasnu viziju
  • znaju što žele postići
  • aktivno usmjeravaju razgovor.

Umjetna inteligencija može proširiti i ubrzati razmišljanje, ali ne može zamijeniti ljudsku intuiciju, kreativnost i prosudbu.

Važno je ne razviti pretjerano povjerenje u AI

Ipak, stručnjaci upozoravaju da postoji i druga krajnost – pretjerano “humaniziranje” umjetne inteligencije.

Problem nastaje kada počnemo vjerovati da AI zaista razumije ono što govori ili da njegovi odgovori uvijek imaju duboko značenje i namjeru. Iako može zvučati vrlo uvjerljivo, umjetna inteligencija i dalje generira odgovore na temelju statističkih obrazaca, a ne stvarnog razumijevanja.

Zato je važno koristiti AI promišljeno i zadržati kritički pristup.

Korištenje AI-ja zapravo je mentalna vještina

Ljudi koji najbolje koriste umjetnu inteligenciju uglavnom imaju jednu zajedničku osobinu – ostaju mentalno aktivni tijekom cijelog procesa.

Ne prepuštaju razmišljanje tehnologiji, nego:

  • propituju
  • usmjeravaju
  • uređuju
  • prilagođavaju
  • analiziraju.

Ironično, upravo oni kojima AI najmanje “treba” često iz njega izvuku najviše.

Stručnjaci upozoravaju da bi s rastom svakodnevne upotrebe umjetne inteligencije razlika između aktivnih i pasivnih korisnika mogla postajati sve veća.

Jedno istraživanje iz 2025. godine je pokazalo povezanost između učestale upotrebe AI alata i slabijih rezultata u kritičkom razmišljanju, posebno kod mlađih korisnika koji se više oslanjaju na tehnologiju.

Dobra vijest je da se kvalitetno korištenje umjetne inteligencije može naučiti. Ključ je u tome da ostanete uključeni u proces razmišljanja umjesto da pasivno prihvaćate svaki odgovor koji dobijete.

Ako joj pristupite na pravi način, umjetna inteligencija neće zamijeniti vaše razmišljanje – nego ga može dodatno izoštriti.

Pročitajte i ove članke:

Članak objavljen:
  1. Mateer, E. (2026). Why Most People Are Using AI WrongPsychology Today.
  2. Gerlich, M. (2025). AI Tools in Society: Impacts on Cognitive Offloading and the Future of Critical Thinking. Societies, 15: 6.

Ocijenite članak

0 / 5   0

Foto: Shutterstock

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Podijelite članak

Kopirajte adresu