Liječenje raka donosi brojne izazove, a jedan od važnijih je očuvanje imuniteta. Iako terapije poput kemoterapije i zračenja učinkovito uništavaju stanice raka, pritom mogu oslabiti i obrambeni sustav organizma.

Upravo zato cijepljenje ima važnu ulogu u zaštiti od ozbiljnih infekcija – no važno je znati kada i koje cjepivo primiti.

Jesu li cjepiva sigurna tijekom liječenja raka?

Većina tzv. inaktiviranih (neživih) cjepiva smatra se sigurnima za osobe koje prolaze liječenje raka. S druge strane, živa cjepiva (koja sadrže oslabljeni virus) se obično izbjegavaju dok se imunološki sustav ne oporavi, jer mogu izazvati bolest kod osoba s oslabljenim imunitetom.

Razlog je taj što oslabljeni imunološki sustav teže stvara protutijela – proteine koji štite organizam od infekcija.

Vrijeme cijepljenja je ključno

Nije važno samo koje cjepivo primate, nego i kada ga primate:

• prije početka liječenja – idealno je obaviti cijepljenje unaprijed – živa cjepiva barem četiri tjedna prije, a neživa najmanje dva tjedna prije početka terapije
• tijekom liječenja – neka cjepiva, poput onih protiv gripe ili COVID-19, mogu se primiti i tijekom terapije; često se preporučuje cijepljenje između ciklusa liječenja, kada je organizam u boljem stanju
• nakon liječenja – cijepljenje se obično odgađa dok se imunološki sustav ne oporavi – najčešće 3 – 6 mjeseci za neživa cjepiva, dok se za živa cjepiva može čekati i do godinu ili dvije.

Osim vas, važno je da i članovi vaše obitelji budu redovito cijepljeni kako bi se smanjio rizik od prijenosa infekcija u kućanstvu.

Vrsta terapije također utječe

Vrsta liječenja koju primate igra veliku ulogu:

• nakon transplantacije matičnih stanica cijepljenje se odgađa najmanje šest mjeseci
• kod krvnih malignih bolesti (poput leukemije ili limfoma) cijepljenje se ponekad u potpunosti odgađa tijekom terapije
• kemoterapija i zračenje obično privremeno oslabe imunitet pa se cijepljenje može nastaviti kada se krvna slika popravi
• kod ciljane terapije i imunoterapije odluka ovisi o konkretnom lijeku i općem stanju organizma.

Koja cjepiva se preporučuju?

Ako ste na liječenju raka, uz suglasnost liječnika mogu se preporučiti sljedeća cjepiva:

• cjepivo protiv gripe – svake godine, jer infekcija može imati teže posljedice kod oslabljenog imuniteta (preporučuje se injekcija, ne nazalni sprej)
• COVID-19 cjepivo – redovito ažurirano i može smanjiti rizik od teških komplikacija
• RSV cjepivo – štiti od respiratornih infekcija, osobito kod starijih i rizičnih skupina
• pneumokokno cjepivo – štiti od upale pluća i drugih ozbiljnih bakterijskih infekcija
• Tdap (tetanus, difterija, hripavac) – preporučuje se docjepljivanje ako niste zaštićeni
• HPV cjepivo – pomaže u prevenciji određenih vrsta raka
• cjepivo protiv herpes zostera – preporučuje se osobama s oslabljenim imunitetom
• meningokokno cjepivo – važno posebno ako vam je uklonjena slezena.

Koja cjepiva treba izbjegavati?

Tijekom liječenja raka treba izbjegavati živa cjepiva, uključujući:

• ospice, zaušnjake i rubeolu (MMR)
• vodene kozice
• nazalno cjepivo protiv gripe
• rotavirus
• žutu groznicu.

Kada ponovno primiti živa cjepiva?

Nakon završetka terapije, potrebno je pričekati oporavak organizma prije primanja živih cjepiva:

• najmanje šest mjeseci (ili 12 mjeseci kod krvnih bolesti)
• najmanje dvije godine nakon transplantacije matičnih stanica.

Vaš onkolog će procijeniti kada je sigurno nastaviti s cijepljenjem.

Pročitajte i ove članke:

• Top 10 cjepiva koja odrasli nikako ne bi smjeli preskočiti
• Ova cjepiva su važna za bake i djedove kako bi zaštitili svoju unučad od bolesti
• Cijepljenje djece: Čega se roditelji koji kažu NE cjepivu najviše boje?

• cijepljenje i rak
• cijepljenje i terapija za rak
• koja cjepiva izbjegavati ako primate terapiju za rak

Učitaj više izvora