Razlikuju li se muška i ženska depresija? Zašto su žene češće depresivne? Kako hormoni utječu na depresiju? Manifestiraju li se muška i ženska depresija na isti način? Kako prepoznati mušku depresiju?

Odgovore na ova pitanja nam pruža studija dvoje psihijatara, Dr. Julijane Gruber i Dr.Michaela Grube, članova Njemačkog društva za psihijatriju i psihoterapiju, DGPPN.

Dvostruko više žena s dijagnozom depresije

Obolijevaju li žene doista češće od depresije nego muškarci ili se kod njih lakše postavlja ispravna dijagnoza? I jedna i druga tvrdnja su točne. Dijagnoza unipolarne depresije dvostruko je češća kod žena nego kod muškaraca. Simptomi depresije pojavljuju se ranije kod žena (u prosjeku s 28 godina) nego kod muškaraca (u prosjeku s 32 godine).

Tijek bolesti je kod žena češće kroničan. Mogući razlog su hormonalne promjene – PMS, depresija u trudnoći i postporođajna depresija. Sami po sebi, spolni hormoni ne izazivaju, ali ni ne sprječavaju depresiju. Od presudnog je utjecaja koliko je mozak osjetljiv na razinu hormona.

I kod muškaraca utječu spolni hormoni na raspoloženje. Depresija može biti znak hipogonadizma (manjak testosterona). Kod pretilih muškaraca koji se slabo kreću, s erektilnom disfunkcijom, brzim zamorom i poremećajima u spavanju svakako bi trebalo ispitati razinu testosterona. Ipak, manjak testosterona je rijetko uzrok depresije.

Žene češće pokušavaju samoubojstvo, ali muškarci su u tome učinkovitiji, tako da dvostruko više muškaraca nego žena svih dobnih skupina okonča život suicidom.

Zašto se kod žena depresije javljaju ranije?

Jedan od mogućih razloga zašto se kod žena depresije javljaju ranije i češće, mogao bi biti kognitivni stil. Žene su sklonije razmišljanju o sebi, negativnoj samoanalizi, samooptuživanju i visokim zahtjevima. Djevojke i mlade žene često imaju negativnu sliku svog tijela i sklone su u sebi tražiti uzroke svih nevolja.

Češće su razočarane u sebe i imaju osjećaj da su u nečemu zakazale. Sve ovo može žene učiniti podložnijima depresiji.

Tradicionalna slika uloge muškarca se temelji na snazi i uspjehu. Muškarci su stoga podložniji opasnosti ako je ugrožen njihov društveni status, ako se osjećaju zanemareni u svom profesionalnom životu ili ako misle da njihov rad nije dovoljno cijenjen.

“Nezaposlenost, nezadovoljstvo plaćom, odlazak u mirovinu i kronične bolesti povisuju rizik oboljenja od depresije” kaže Dr. Gruber. Reakcija muškaraca na takve situacije se u pravilu razlikuje od ženske: ljutnja, bijes, agresija, neprijateljstvo, psihomotorički nemir, pomisao na samoubojstvo, prekomjerno uživanje alkohola i droga (48 % depresivnih muškaraca je ovisno o alkoholu, a samo 24% žena).

Sve ove razlike muških i ženskih reakcija ne uvažavaju uobičajeni upitnici za otkrivanje depresije. Oni se temelje uglavnom na “ženskim” simptomima, anksioznosti i somatskim bolestima poput smanjenja apetita i težine, poremećaja spavanja i pomanjkanja volje. Također, žene su i sklonije plakanju.

Kako otkriti mušku depresiju?

Dijagnostici “muške” depresije bi valjalo pristupiti modifikacijom uobičajenih alata. Dobri rezultati se postižu upitnikom The Gotland Male Depression Scale koji ispituje sljedeće simptome:

• Povećano društveno povlačenje, koje pacijent često negira
• Burn-out sindrom: pretjerana poslovna predanost koja je prikrivena pritužbama na stres, uskraćivanje pokazivanja brige i tuge, traženje autonomije (“neka me svi puste na miru”)
• Neprihvaćanje pomoći drugih. Sindrom “mogu ja to sam”
• Pad ili pojačanje interesa za seks
• Pojačani intenzitet ili učestalost napada bijesa
• Impulzivnost
• Pojačana do prekomjerna sklonost uporabi alkohola i/ili nikotina, kao i drugih ovisnosti (klađenje, TV, sport itd.)
• Jako izražena samokritičnost na temelju navodnog neuspjeha, strah od neuspjeha
• Krivljenje drugih za vlastite probleme
• Prikrivena ili otvorena neprijateljstva
• Nemir i uzbuđenost, slaba koncentracija, problemi sa spavanjem i kontrolom težine

Dr. Gruber i Dr. Grube u sažetku svojih ispitivanja zaključuju: “Kod teške depresije postoje neke spolne razlike u dijagnozi, simptomima i liječenju, ali i sličnosti. Potrebno je proširiti standardizirane ankete temeljene na vlastitim ili stručnim prosudbama. Osobito su važni hormonski utjecaji, s obzirom na to da oni imaju važnu ulogu kod oba spola u razvoju određenih medicinskih stanja, primjerice PMS-a ili patoplastičnih oblika oboljenja poput agresivnog ponašanja kod muškaraca zahvaćenih depresijom.“

• anksioznost
• depresija
• ljutnja
• ovisnost
• stres