Ljetne oluje dolaze nenadano, a ljeto je doba godine kada se najviše vremena provodi na otvorenom. Vjerojatnost da će vas pogoditi munja višestruko je manja od one da ćete izvući glavni zgoditak na lotu, no zbog mogućih tragičnih posljedica ipak treba biti oprezan.

Kao posljedica globalnog zatopljenja munje sve češće sijevaju, a gromovi paraju nebo. Snaga prirode je enormna. Električni napon jedne munje je između 50 i 500 milijuna volta, a najviša snaga prelazi 100.000 ampera. Temperatura munje doseže 30.000 °C, što je peterostruko viša temperatura od one na površini sunca, a brzina kojom udaraju je oko 1.000 km u sekundi.

Moć uništavanja je četverostruka – strujni napon, vrućina, udarni val i elektromagnetsko djelovanje. Računa se da udari groma u Hrvatskoj ozlijede 10-ak osoba godišnje, a nisu rijetki ni smrtni slučajevi.

Pročitajte članak “Ne ginu nam ekstremne vrućine, suše, požari, tuča i poplave: Trenutne razine ugljičnog dioksida nisu viđene milijunima godina“.

Kuća, automobil, vlak i avion su sigurni

Kuća, automobil, vlak i avion djeluju kao Faradayev kavez i pružaju prilično sigurnu zaštitu. Ipak, u kući, osobito ako nije zaštićena gromobranom, treba računati na opasnost prolaska napona kroz vodovodne cijevi, električne instalacije, sustav centralnog grijanja i komunikacijske kablove. Kod grmljavinskog nevremena ne treba dodirivati takve instalacije, preporučuje se izvući električne uređaje iz utičnica, odspojiti radijske i televizijske antene, računala također isključiti iz mreže.

Za vrijeme oluje treba izbjegavati tuširanje, kupanje u kadi i telefoniranje uređajima s fiksnim priključkom.

Podučite djecu opasnostima od udara groma

Svakako najveća opasnost vreba kod boravka na otvorenom, osobito ako je to na rubovima šuma, u vodi ili moru te prilikom kampiranja. Njemačka zaklada za zdravlje djece Stiftung Kindergesundheit preporučuje roditeljima da poduče svoju djecu o opasnostima i zaštiti od grmljavine. U nastavku donosimo njihove savjete.

1. Siđite s bicikla, izađite iz vode/mora i potražite zaštitu u čvrstom objektu. Ako vas grmljavinsko nevrijeme uhvati u čamcu, što prije potražite kopno, izađite iz čamca i udaljite se barem 30 m od obale.
2. Ako ste na otvorenom, nemojte stajati, ali ni leći na pod. Ne koristite kišobran. Najbolji položaj je čučanj, uvučene glave, ruku pritisnutih na prsa, zatvorenih stopala, bez dodirivanja tla koljenima. Ako su se djeca kretala u skupini, svatko treba zasebno čučnuti i ne dodirivati drugu osobu ili životinju.
3. Nemojte stajati ispod osamljenog stabla. U šumi je najsigurnija pozicija između dva stabla. Optimalan je razmak 10 m do najbližeg stabla. Sigurnost pruža i položaj ispod dalekovoda, najbolje u sredini između dva stupa.
4. Na brežuljcima, pokraj živice, uz rub šume, kraj rijeka, jezera i vodenih tokova nemojte se zadržavati!
5. Za vrijeme oluje ne dodirujte metalne predmete. U protivnom je moguće doživjeti udar zbog elektromagnetske indukcije, čak i kad munja udari i nekoliko stotina metara dalje. Izbjegavajte metalne i električne ograde, metalnu užad, mokre konopce za penjanje, željezne ljestve i željezne stube.
6. Boravak u šatoru je za vrijeme oluje jednako opasan kao i boravak na otvorenom. Kamper i karavan s metalnom konstrukcijom su Faradayev kavez i stoga sigurni.
7. U zatvorenom automobilu s metalnom karoserijom ste sigurni. Međutim, ne biste trebali parkirati ispod mostova.

Pročitajte i članke:

• Kako se zaštititi od udara groma kad vas oluja zatekne na otvorenome i što ako do udara ipak dođe
• Brontofobija – strah od munje i grmljavine.

• grmljavina
• munje
• opasnosti od udara groma
• savjeti
• udar groma