Kad je riječ o psihologiji, često smo sami sebi najgori neprijatelji – a to vrijedi dvostruko kada govorimo o našem učinkovitom IQ-u.

Ovaj koncept manje se bavi apstraktnim brojkama, a u potpunosti se usredotočuje na ono što stvarno uspijevamo izvući iz vlastitog mozga. Riječ je o praktičnoj kombinaciji kognitivnih sposobnosti, izvršnih funkcija, fluidne inteligencije i stvarne primjene inteligencije u životu.

Kada se usmjerimo na praktične izbore koji ili izoštravaju ili otupljuju naše razmišljanje, jasno vidimo koliko je ishod zapravo u našim rukama.

U nastavku donosimo pet najčešćih mentalnih pogrešaka koje sabotiraju naš mozak i koje bi svatko trebao prepoznati kako bi postao najbolja verzija sebe.

1. Ne treniramo mozak kao mišić

Najčešća greška je vjerovati da je inteligencija fiksna i nepromjenjiva. Psiholozi to nazivaju teorijom entiteta inteligencije.

Suprotno tome, teorija rasta kaže da se inteligencija može razvijati trudom i strategijom. Istraživanje objavljeno 2007. pokazuje da učenici koji su učeni da mozak može “rasti kao mišić” poboljšavaju rezultate u matematici, dok učenici koji su vjerovali u fiksnu inteligenciju stagniraju.

2. Nedostatak sna

San nije samo odmor – to je vrijeme kada mozak obrađuje, popravlja i reorganizira naučeno tijekom dana. Istraživanja pokazuju da 24 sata bez sna značajno usporava reakcije i pogoršava izvršne funkcije.

Čak i blago skraćivanje sna utječe na pažnju, radnu memoriju i prosudbu. Ako želite mozak u vrhunskoj formi, redovit i kvalitetan san je ključan.

3. Pretjerano konzumiranje alkohola

Alkohol je jedan od najjasnijih oblika samosabotiranja mozga. Studije pokazuju da osam ili više alkoholnih pića tjedno povećava rizik od oštećenja mozga i vaskularnih lezija, a čak i bivši teški alkoholičari nose veći rizik od oštećenja mozga u odnosu na one koji ne piju.

Čak i umjerena konzumacija alkohola dugoročno može narušiti mentalnu jasnoću. Ako želite očuvati kognitivne sposobnosti, razmislite o umjerenosti ili apstinenciji.

4. Nedostatak strukture

Mozak najbolje funkcionira uz strukturu, ciljeve i rokove. Bez njih gubimo fokus i sabotiramo kreativnost. Studija iz 2021. pokazuje da studenti koji odgađaju obaveze pokazuju slabije izvršne funkcije. Planiranje, postavljanje rokova i održavanje kontinuiteta u radu pomažu mozgu da bude produktivan i učinkovit.

5. Loše mentalno društvo

Naš mozak također pati od okoline i sadržaja kojem ga izlažemo. Negativne informacije, tračevi i stalna distrakcija postupno smanjuju naše sposobnosti.

Primjer iz razvojne psihologije pokazuje da se raspoloženje tinejdžera vremenom prilagođava emocionalnom tonu njihovih vršnjaka – negativne emocije su posebno “zarazne”. Okružite se poticajnim sadržajem i ljudima koji vas nadahnjuju.

---

Što ove navike imaju zajedničko?

Sve ove zamke imaju jedan zajednički korijen – nedostatak samosvijesti. Bez prepoznavanja svojih obrazaca ponašanj, mozak radi na “autopilotu” i teško je napraviti promjenu.

Svjesnost je prvi korak. Nakon toga slijedi pravi rad – zaštita sna, strukturiranje dana, promjena načina razmišljanja i izbor društva mogu vam pomoći da vaš mozak radi na svojem maksimumu. 

Pročitajte i ove članke:

• Koji je normalan IQ? Evo kako se mjeri i što utječe na njega
• 5 znakova da ste inteligentniji od prosjeka
• COVID uzrokuje pad IQ-a? Evo što je pokazalo najnovije istraživanje.

• istraživanja
• navike koje smanjuju inteligenciju

Učitaj više izvora