Promjena osobnosti u starosti: Zašto se javlja?

Promjena osobnosti u starosti Zašto se javlja

Promjena osobnosti u starosti nije nepoznata tema, a većina ljudi je doživjela takve promjene kod svojih bližnjih, odnosno starijih članova obitelji koji su se odjednom počeli ponašati drugačije.

Kod većine starijih takve promjene ne nastaju naglo nego postupno, no zbog drugih životnih okolnosti se početni simptomi često ignoriraju. Ako ste primijetili da su vaši roditelji, bake ili djedovi postali tvrdoglavi, razdražljivi, možda čak i pomalo djetinjasti – vjerojatno će vas ova tema zanimati.

Promjena osobnosti u starosti

Iako se crte osobnosti pojedinca uglavnom formiraju tijekom rane odrasle dobi nakon čega ostaju prilično stabilne, ulazak u stariju odraslu dob može dovesti do nekih promjena u ponašanju i razmišljanju koje često iznenade okolinu.

U tom trenutku je važno pronaći razloge i uzroke takvih promjena, prvenstveno zato što ponekad mogu ukazivati na razvoj ozbiljnijih neurobioloških stanja koje je moguće barem djelomično usporiti adekvatnim pristupom i terapijom.

Ponašanje starijih osoba je ponekad prilično nepredvidljivo. Iako se do određene dobi čini kao da jako dobro poznajete svoje starije članove obitelji, moguće je da se stvari promijene kada najmanje očekujete, a to nikako ne biste smjeli ignorirati jer je vjerojatno riječ o nekim neurodegenerativnim stanjima.

Nažalost, manjak informiranosti o ovim promjenama često dovodi do nastajanja nekih pogrdnih naziva (primjerice “staračka zločestoća“) kojima se obezvrjeđuje dostojanstvo starijih osoba i dovodi do ugrožavanja njihovog mentalnog zdravlja koje je, zbog raznih bioloških, psiholoških i socijalnih faktora, ponekad već dovoljno narušeno.

Upravo zbog je važno educirati okolinu o potencijalnim uzrocima promjena u starijoj dobi kako bi znali ispravno postupiti i pomoći starijima, a ujedno omogućiti ugodan suživot te odnos pun razumijevanja i poštovanja.

Promjena osobnosti u starosti
FOTO: Shutterstock

Promjena osobnosti u starosti – uzroci

Iza promjena u ponašanju starijih osoba mogu stajati brojni razlozi, a jako je važno razumjeti ih kako biste ispravno postupili i pružili adekvatnu pomoć i podršku.

Najčešći uzrok promjena upravo se javlja kod neurodegenerativnih stanja kao što su različite vrste demencija. Starije osobe koje tek razvijaju ovakve bolesti često se počinju ponašati drugačije nego što su se ponašali tijekom života, a obitelj i prijatelji se teško nose s tim promjenama.

Stvari se dodatno kompliciraju kada se takve promjene od početka ignoriraju ili smatraju nevažnima, zbog čega njihova progresija i pogoršanje tijekom vremena mogu stvarati zaista veliki stres cijeloj obitelji.

Kod demencije, osoba postupno gubi neurone (živčane stanice) u određenim dijelovima mozga, a zbog progresivnog propadanja tih dijelova dolazi do brojnih promjena, ovisno o tome koji dio mozga je oštećen.

Primjerice, oštećenja u prefrontalnom dijelu mozga rezultiraju poteškoćama u fokusiranju, usmjeravanju pažnje, motivaciji, kontroli impulsa i planiranju. Tada je moguće primijetiti da stariji postaju pasivniji, a zbog slabljenja kontrole impulsa moguće je da se osoba ponaša grubo ili neosjetljivo prema drugima.

Demencija također može dovesti do ljutitih i frustriranih ispada jer osoba često postaje zaboravna i otežano prati razgovor. S vremenom joj počinju smetati buka, velike gužve i pretjerane aktivnosti upravo zato što su u pitanju previše stimulirajući podražaji koje postaje sve teže obraditi u mozgu i razumjeti.

Također se sve više počinju oslanjati na druge kada su u pitanju emocionalni znakovi i stanja, što znači da će vrlo vjerojatno i sami postati tjeskobni i zabrinuti ako se i vi tako osjećate u njihovoj prisutnosti.

Imajte na umu da to nije njihov svjesni izbor i da ne mogu utjecati na takve promjene.

Nažalost, zbog progresije bolesti koja je kod demencija ponekad dosta ubrzana, ovakva ponašanja će sve više dolaziti do izražaja. Rano prepoznavanje simptoma i reakcija na početne promjene u ponašanju može unaprijediti kvalitetu života starijih osoba i omogućiti usporavanje tijeka bolesti.

Promjene također mogu nastupiti zbog drugih medicinskih problema, poput bolova ili infekcija koje osoba s demencijom teško može objasniti i opisati (infekcije mokraćnog sustava, nesanica, zatvor i druge probavne smetnje i sl.), pa se zbog toga ponaša razdražljivo, tjeskobno, pasivno ili ljutito.

Također, neki lijekovi mogu dovesti do ovakvih promjena ponašanja što je nerijetko jedna od nuspojava koju je teško predvidjeti.

Mentalno zdravlje starijih osoba
FOTO: Shutterstock

Mentalno zdravlje starijih osoba

Konačno, bilo kakve poteškoće povezane s mentalnim zdravljem mogu dovesti do promjena u ponašanju (depresija i anksioznost kod starijih osoba, bipolarni poremećaj, shizofrenija kod starijih osoba i sl.). Ponekad je teško znati jesu li problemi s mentalnim zdravljem uslijedili prije ili poslije drugih medicinskih stanja koji se javljaju sa starenjem, no kada god da su nastali, važno ih je ne ignorirati.

Usamljenost i osjećaj odbačenosti i izolacije se često javljaju u starijoj odrasloj dobi. Nažalost, sve je više starijih osoba koji su prepušteni samima sebi ili eventualno odlasku u domove za starije osobe u kojima imaju adekvatniju skrb nego kod kuće.

U prijašnjim vremenima, stariji su češće bili dio višegeneracijskih kućanstava u kojima su imali pomoć od mlađih članova obitelji tijekom starenja što je uglavnom bio zaštitni faktor njihovom cjelokupnom stanju.

S obzirom na to da je to sve rjeđi slučaj, potrebno je pronaći načine kako održati kvalitetne i njegujuće odnose sa starijim članovima obitelji kako bi im se pomoglo s raznim izazovima, ali i omogućilo dostojanstveno starenje i adekvatna pomoć i podrška.

Traženje pomoći od strane liječnika i drugih stručnjaka, ali i raznih neprofitnih organizacija koje se bave zaštitom mentalnog i tjelesnog zdravlja starijih, može pomoći u edukaciji i shvaćanju kroz što prolaze naši stariji, ali i kroz što ćemo vjerojatno jednog dana prolaziti i mi te htjeti da nas netko primi za ruku i uputi razumijevanje i podršku. 

Pročitajte i ove članke:

Članak objavljen:
  1. Featherman, D. L. i sur. (2019). Life-span development and behavior. Routledge: London.
  2. Smith, T. W. i Spiro III, A. (2002). Personality, health, and aging: Prolegomenon for the next generation. Journal of Research in Personality, 36(4), 363–394.
  3. Neugarten, B. L. i sur. (1973). Personality change in late life: A developmental perspective. American Psychological Association.: Washington D. C.

Ocijenite članak

0 / 5   0

Foto: Shutterstock

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Podijelite članak

Kopirajte adresu