Cerebralna paraliza je neurološki poremećaj koji utječe na kretanje, tonus mišića i koordinaciju. Pojavljuje se zbog oštećenja mozga tijekom trudnoće, poroda ili neposredno nakon rođenja. Premda je riječ o kroničnom stanju, simptomi se mogu značajno razlikovati od osobe do osobe.

Ključno je razumjeti koji su oblici cerebralne paralize, jer oni određuju način liječenja, pristup rehabilitaciji i kvalitetu života.

Oblici cerebralne paralize

Oblici cerebralne paralize određuju se prema vrsti poremećaja kretanja, zahvaćenim dijelovima tijela i stupnju težine simptoma. Neke vrste cerebralne paralize uključuju i intelektualne teškoće, dok su druge prvenstveno povezane s motoričkim izazovima.

U nastavku donosimo pregled najčešćih oblika i njihovih karakteristika.

Spastični oblik cerebralne paralize

Spastični oblik cerebralne paralize je najčešći i čini oko 80 % svih slučajeva. Karakteriziraju ga ukočeni mišići i nevoljni, trzajni pokreti.

Postoji nekoliko podtipova:

• spastična hemiplegija/hemipareza – zahvaća ruku, šaku i ponekad nogu na jednoj strani tijela; djeca s ovim oblikom mogu imati poteškoće u govoru, ali često imaju urednu inteligenciju
• spastična diplegija/dipareza – najviše pogađa noge, dok su ruke i lice slabije pogođeni; govor i kognitivne sposobnosti uglavnom su očuvani
• spastična kvadriplegija/kvadripareza – najteži podtip koji uključuje ozbiljnu ukočenost ruku i nogu te slabost vrata; djeca obično ne mogu hodati i često imaju problema s govorom; ovaj oblik je često povezan s umjerenim do teškim intelektualnim teškoćama.

Diskinetski oblik cerebralne paralize

Diskinetski oblik cerebralne paralize karakteriziraju nevoljni, spori i trzajni pokreti ruku, nogu, lica i jezika. Kod ove vrste mogu biti izražene grimase ili pretjerano lučenje sline. Djeci je često teško održati uspravno držanje tijela ili pravilno hodati.

Za razliku od spastičnog oblika, diskinetski oblik cerebralne paralize rijetko uključuje intelektualne teškoće.

Ataksična cerebralna paraliza

Ataksična cerebralna paraliza je rjeđa i pogađa ravnotežu, koordinaciju i percepciju dubine. Osobe s ovim oblikom hodaju nesigurno, imaju poteškoće s preciznim pokretima poput pisanja, zakopčavanja gumba ili posezanja za predmetima. Može doći i do podrhtavanja ruku prilikom izvođenja ciljanih radnji.

Mješoviti oblici cerebralne paralize

Kod nekih osoba prisutni su simptomi više oblika, što se naziva mješovita cerebralna paraliza. Najčešća kombinacija podrazumijeva spastičnost i diskineziju. Dijagnosticiranje ovakvih slučajeva zahtijeva pažljivo promatranje simptoma i suradnju različitih stručnjaka.

Blagi oblik cerebralne paralize

Blagi oblik cerebralne paralize često se teže prepoznaje jer su simptomi suptilni – blaga ukočenost mišića, manji problemi s koordinacijom ili neznatna asimetrija u pokretima.

Djeca s blagim oblikom obično mogu samostalno hodati, govoriti i razvijati se uz minimalne prilagodbe. Rana dijagnoza i rehabilitacija od iznimne su važnosti jer mogu spriječiti daljnje komplikacije.

Cerebralna paraliza kod djece

Cerebralna paraliza kod djece najčešće se dijagnosticira u prvim godinama života, kada roditelji primijete kašnjenje u motoričkom razvoju, poput nemogućnosti držanja glave, sjedenja ili puzanja. Svako dijete je drugačije, stoga je važno pratiti individualne obrasce razvoja.

Rano prepoznavanje oblika cerebralne paralize može značajno utjecati na učinkovitost terapije i djetetovu buduću samostalnost.

Pročitajte i ove članke:

• Cerebralna paraliza: Pogađa 2 – 3 na 1.000 djece, a ponekad ju je teško prepoznati! Evo koji su simptomi i vrste te kako se liječi
• Robotski egzoskeletoni pomažu djeci s cerebralnom paralizom pri hodanju
• Cerebralna paraliza i životni vijek: Liječnik otkriva koliko godina žive oboljeli.

• Ataksična cerebralna paraliza
• blagi oblik cerebralne paralize
• Cerebralna paraliza – životni vijek
• Cerebralna paraliza kod djece
• diskinetski oblik cerebralne paralize
• Oblici cerebralne paralize
• spastični oblik cerebralne paralize
• vrste cerebralne paralize

Učitaj više izvora