Stres, napetost i iscrpljenost samo se neke od svakodnevnih pojava koje se negativno odražavaju na zdravlje čovjeka i njegov društveni život.

Dugi radni dan i zahtjevne obveze s jedne, a monoton i loš odabir namirnica tijekom radnog vremena s druge strane, negativno utječu na prehrambeni status čovjeka i unos potrebnih nutrijenata hranom.

Kako bismo nepoželjne posljedice modernog načina života sveli na minimum, trebamo više pažnje posvetiti unosu kvalitetnih, mikronutrijentima bogatim namirnicama.

Na mentalno zdravlje utječu brojni čimbenici

Brojni su vitamini čije međudjelovanje pozitivno utječe na mentalno zdravlje. Ne mogu se promatrati izdvojeni. Pokazano je kako se gubitak pamćenja vezuje uz nedostatan unos folata i vitamina B12 što pogoduje stvaranju homocisteina, čija povećana koncentracija negativno djeluje na zdravlje krvnih žila, dopremu kisika i glukoze u mozak, a time i funkciju ovog organa.

Homocistein općenito potiče prerano starenje.

Nadalje, na mentalno zdravlje negativno djeluje manjak vitamina B2 u organizmu. B2 je vitamin B skupine topljiv u vodi. Višak se izlučuje mokrenjem zbog čega je neophodan njegov svakodnevni unos u dovoljnoj količini. U organizmu se nalazi u sastavu flavin adenin dinukleotida (FAD) i flavin adenin mononukleoida (FMN) koji su sudionici brojnih reakcija redukcije u organizmu odgovornih za stvaranje energije.

U razvijenim zemljama je unos ovog vitamina putem hrane smanjen što se pripisuje lošim prehrambenim navikama koje se očituju kroz neredovitu i neuravnoteženu prehranu. Njegov nedostatak uzrokuje lošiju dopremu hranjivih tvari u mozak što se nepovoljno odražava na funkciju ovog organa..

Za stvaranje energije, mentalno zdravlje i raspoloženje potreban cijeli niz vitamina

S-adenozil-metionin, pomaže funkciju mozga te djeluje protiv lošeg raspoloženja i pada koncentracije čime doprinosi mentalnom zdravlju. S-adenozil-metionin je aminokiselina koju naš organizam prirodno stvara, ali često u nedovoljnim količinama.

Vitamin B3 je neophodan čimbenik u svim živim stanicama. Sastavni je dio nikotinamid adenin dinukleotida (NADP) koji sudjeluje u mnogim biokemijskim procesima u stanici uključujući i aerobne procese dobivanja energije.

Također je važan za osiguranje integriteta živčanih stanica i osjetljivosti stanica na inzulin, pa ne čudi stoga što njegov nedostatak potencira pojavu iscrpljenosti. Uz to, neadekvatan unos vitamina B3 putem hrane dovodi do stvaranja slobodnih radikala koji uzrokuju oštećenja različitih staničnih sustava.

Vitamin B1 pozitivno djeluje na rad mozga. Nalazi se u strukturi enzima uključenih u metabolizam glukoze. B1 sam po sebi nije izvor energije u organizmu, no  njegov se nedostatak odražava kroz smanjen kapacitet stvaranja energije iz konzumiranih ugljikohidrata.

Nedostatak vitamina B6 remeti sintezu nekoliko neurotransmitera kao što je serotonin.

Serotonin, takozvani eliksir sreće, djeluje na središnji živčani sustav te regulira apetit, spavanje, kognitivne funkcije, a uz to potiče dobro raspoloženje. Niska se razina vitamina B6 u organizmu vezuje uz depresiju, te promjene rada mozga. Pokazalo se kako vitamin B6 uspješno djeluje protiv stresa.

Uza sve ovo, nedavno se znanstvenom studijom utvrdilo da vitamin B6 ispoljava izrazitu antioksidativnu aktivnost koja se može usporediti s aktivnošću katotena i tokoferola. Njegov nedostatak potencira pojavu oksidativnog stresa u stanicama što bez sumnje dovodi do njihova oštećenja i promjena funkcije.

Iz rečenog se može zaključiti kako je za stvaranje energije u organizmu, dobro raspoloženje i mentalno zdravlje općenito, potreban cijeli niz vitamina. Njihov unos u organizam u dovoljnoj količini jedan je od vidova brige za zdravlje i svakako doprinosi poboljšanju kvalitete života.

• depresija
• nesanica
• serotonin
• stres
• tjeskoba
• vitamin B