ACT terapija (Acceptance and Commitment Therapy), koju je razvio dr. Steven Hayes, profesor psihologije, temelji se na budističkoj filozofiji i mindfulnessu. Također je usklađena s dobro uspostavljenim psihološkim principima, osobito kognitivno-bihevioralnom terapijom.

ACT terapija je dokazano učinkovita u smanjenju anksioznosti, depresije i agresivnosti, dok istovremeno poboljšava emocionalnu dobrobit i otpornost.

Pomaže nam shvatiti da nije sama emocija ta koja uzrokuje patnju, već način na koji je doživljavamo. Promjenom naših misli možemo ublažiti bol. Također, ACT terapija nas potiče da poduzimamo akciju temeljem naših vrijednosti, umjesto da zaglavimo u razmišljanju o svojim problemima.

ACT terapija i zlostavljanje

Izzy Kalman, školski psiholog, tijekom svojeg istraživanja naišao je na nekoliko članaka koji sugeriraju ACT terapiju kao korisno sredstvo za suočavanje sa zlostavljanjem, što je i dalje veliki problem unatoč desetljećima napora za njegovo iskorjenjivanje.

Zlostavljanje je i dalje prisutno, a stopa samoubojstava i ubojstava među žrtvama raste. ACT terapija nudi potencijalno rješenje.

ACT terapija se izdvaja kao poželjan pristup u odnosu na tradicionalni Olweusov model, koji tvrdi da je zlostavljanje isključiva krivnja zlostavljača, da su žrtve bespomoćne, a da je rješenje problema odgovornost zajednice. Međutim, postoji vrlo malo istraživanja o primjeni ACT terapije u kontekstu zlostavljanja.

Istraživanje provedeno u Japanu proučavalo je primjenu ACT terapije u školama za adolescente i pokazalo psihološke koristi, ali nije se specifično bavilo zlostavljanjem. Relevantnije je istraživanje iz Irana, objavljeno u prosincu 2023., koje je ispitivalo učinak ACT terapije na zlostavljane učenike.

U tom je istraživanju sudjelovalo 30 učenika identificiranih kao zlostavljači koji su prolazili ACT terapiju tijekom četiri tjedna.

Rezultati su pokazali značajno poboljšanje u psihološkom blagostanju, uključujući samopouzdanje, nadu, otpornost i optimizam u grupi koja je primila terapiju, dok kontrolna grupa nije pokazala takve promjene. Ovi obećavajući rezultati sugeriraju da ACT terapija može biti korisna za sve učenike.

Međutim, postoje problemi s ovim istraživanjem. Ono nije izravno mjerilo utjecaj na zlostavljanje, iako se pretpostavljalo da bi poboljšanje psihološkog kapitala zlostavljača moglo smanjiti zlostavljanje.

Fokus na zlostavljače, a ne na žrtve, također je problematičan jer su žrtve te koje najviše pate od zlostavljanja i koje najvjerojatnije traže pomoć. Autori su se, čini se, držali tradicionalnog stava da je zlostavljač izvor problema, a ne žrtva.

Također, istraživanje zaključuje da je ACT terapija učinkovita za zlostavljane učenike, iako su zapravo tretirali zlostavljače. Ova proturječnost postavlja pitanja o valjanosti zaključka.

Preporuke za ACT terapiju u kontekstu zlostavljanja

Kako bi ACT terapija bila učinkovitija u suočavanju sa zlostavljanjem, Kalman predlaže nekoliko prilagodbi. Prvo, trebali bismo se više fokusirati na pomoć žrtvama nego na zlostavljače, kao što su autori ispravno naglasili.

Drugi prijedlog je da terapeuti bolje razumiju puni potencijal ACT terapije u smanjenju emocionalne boli koju žrtve doživljavaju kao odgovor na zlostavljanje. Promjenom načina na koji žrtve razmišljaju o zlostavljanju možemo im pomoći ne samo da poboljšaju svoje raspoloženje, već i da smanje ili zaustave samo zlostavljanje.

Konačno, važno je znati koje moralne akcije djeluju u zaustavljanju zlostavljanja, jer žrtve, kao ni terapeuti, možda neće znati kako to učiniti.

Pročitajte i ove članke:

• Kako prepoznati zlostavljano dijete? Psihologinja otkriva znakove upozorenja u ponašanju i izgledu djeteta te kako mu pomoći
• Tko je kriv za vršnjačko nasilje, koji mu je povod i kako na to reagiraju institucije? Evo što na to kažu psihologinja i pravobraniteljica za djecu
• Dan ružičastih majica: Psihologinja otkriva kako stati na kraj nasilju među djecom.

• ACT terapija
• istraživanje
• vršnjačko nasilje u školi
• zlostavljanje u školi

Učitaj više izvora