Istraživanje je pokazalo da socioekonomski status četvrti može značajno utjecati na ishod bolesti poput raka dojke. Studija objavljena u JAMA Open Networku je otkrila da žene koje žive u područjima s dugotrajnim siromaštvom imaju veće šanse razviti agresivne oblike raka dojke u usporedbi sa ženama koje žive u bogatijim područjima.

Prema podacima Centara za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), svake se godine u SAD-u dijagnosticira oko 270.000 žena s rakom dojke, što ovu bolest čini drugim najčešćim rakom među ženama. Međutim, faktori poput rase i socioekonomskog statusa snažno utječu na pristup probirnim testiranjima i liječenju, što doprinosi disparitetima.

Lorna McNeill, profesorica na Sveučilištu Texas MD Anderson Cancer Center, za Health je objasnila da je odnos između okolišnih uvjeta i biologije složen, a ovi faktori utječu na zdravstvene ishode.

Studija koju su proveli istraživači sa Sveučilišta Ohio State ispitala je podatke više od 312.000 žena koje su dijagnosticirane s rakom dojke između 2010. – 2018. godine. Od tih žena, 6,4 % živjelo je u četvrtima s dugotrajnim siromaštvom, definiranim kao područja u kojima je 20 % ili više stanovništva živjelo ispod federalne granice siromaštva više od 30 godina.

Žene iz tih četvrti imale su veću vjerojatnost razviti agresivan rak dojke, poput raka dojke u kasnoj fazi ili trostruko negativnog raka dojke, koji je teže liječiti.

Također, ove su žene češće podvrgnute mastektomijama ili disekcijama aksilarnih limfnih čvorova, invazivnijim postupcima koji se koriste za liječenje uznapredovalog raka. Imale su također 10 % veću vjerojatnost da će umrijeti od raka dojke i 13 % veću vjerojatnost da će umrijeti od bilo kojeg uzroka.

Rasni i ekološki dispariteti

Afroamerikanke i Hispanoamerikanke češće su živjele u ovim siromašnim četvrtima, što dodatno naglašava povezanost između rase, siromaštva i lošijih ishoda.

Stručnjaci, uključujući autoricu studije Samiliu Obeng-Gyasi, ističu nekoliko prepreka s kojima se suočavaju ljudi u siromaštvu, poput ograničenog pristupa zdravstvenoj skrbi, nedostatka osiguranja i poteškoća u pristupu probirnim testiranjima na rak dojke zbog financijskih ili logističkih prepreka.

Ekološki rizici, poput onečišćenja zraka i lošeg pristupa zdravoj hrani, također pridonose povećanom riziku od raka.

Rasni dispariteti također igraju značajnu ulogu. Iako Afroamerikanke imaju nešto nižu učestalost raka dojke u usporedbi sa ženama svjetlije boje kože, 40 % su sklonije umrijeti od raka dojke.

Hispanoamerikanke, iako pokazuju poboljšanja u smrtnosti od raka dojke, to čine sporijim tempom nego bijele žene. Afroamerikanke imaju gotovo tri puta veću vjerojatnost da će biti dijagnosticirane s trostruko negativnim rakom dojke u odnosu na žene svjetlije boje kože, što možda objašnjava potrebu za agresivnijim liječenjem u siromašnim četvrtima.

Ostali problemi

Uz medicinske faktore, sustavni problemi poput pristranosti zdravstvenih djelatnika i ograničenog znanja pacijenata o opcijama liječenja također mogu doprinijeti ovim disparitetima.

Eric Winer, direktor Yale Cancer Centera, je naglasio da kombinacija siromaštva, rase i nedostatka zdravstvenog osiguranja stvara “savršen olujni uvjet” za loše ishode raka dojke, koji su duboko ukorijenjeni u sustavnom rasizmu.

Za poboljšanje ishoda raka dojke stručnjaci se slažu oko važnosti adresiranja socijalnih čimbenika zdravlja. McNeill i Winer zagovaraju proširenje pristupa zdravstvenoj skrbi u siromašnim područjima, uključujući mobilne klinike za probirne testove i programe koji pomažu u pokrivanju troškova zdravstvene zaštite. Borba protiv ovih dispariteta mogla bi imati veći utjecaj na ishode raka dojke od razvoja novih tretmana.

Pročitajte i ove članke:

• Sve više mladih žena dobiva ovu dijagnozu
• Invazivni karcinom dojke: Liječnik otkriva što trebate znati
• Rak dojke i metastaze na kostima: Koji su znakovi širenja?

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

Ne trebaju vam utezi!

12 vježbi s vlastitom težinom za izgradnju mišića

• Tomislav Stanić
• 4 min čitanja

• istraživanje
• socioekonomski status i rak dojke