Dojenje je predivno i ispunjavajuće iskustvo koje razvija posebnu vrstu intimnosti i privrženosti između mame i bebe. Povezanost koja se stvara tijekom ovog njegujućeg procesa pruža brojne psihološke benefite, kako za majku, tako i za dijete.

Međutim, donedavno se uopće nije razgovaralo o onim majkama kojima stres povezan s dojenjem otežava uspostavljanje ove duboke veze. Većina majki želi dojiti svoju djecu, ali ponekad je taj proces puno teži nego što se čini, zbog čega stvara osjećaj krivnje i srama kod majki kojima to jednostavno nije uspjelo.

Psihološke prednosti dojenja

Mnoge majke ističu kako je dojenje predivno i obogaćujuće iskustvo koje im pomaže ostvariti duboku povezanost s bebom. To je posebno blagotvorno mladim majkama koje se prvi put pronađu u toj ulozi u kojoj mnoga pitanja oko brige za dijete stvaraju strah i nesigurnost.

Dojenje je zaista predivan prirodni proces koji, osim što zbližava, djeluje na brojnim zdravstvenim razinama pozitivno i za majku i za bebu (jačanje imunološkog sustava, prevencija probavnih problema, manje infekcija i bakterijskih upala, općenito bolje zdravstveno stanje i fizička otpornost i sl.).

Sa psihološke strane dojenje smanjuje stres tako što oslobađa hormone, među kojima je i oksitocin koji stvara osjećaj smirenosti i ugode te tako pomaže u opuštanju i povezivanju s bebom. Neki ga nazivaju i hormonom ljubavi s obzirom na to da je izrazito važan u stvaranju zdrave privrženosti s bebom.

Također, dojenje potiče bolji i dublji san koji je itekako važan mladim majkama. Usto, smiruje i mamu i bebu, omogućuje im opuštanje i lakše usnivanje.

Međutim, mnogim majkama ulazak u novu ulogu može biti zahtjevan, zbog čega ubrzo shvate da poveznica koju imaju stres i dojenje nije rijetka te mnogima otežava neometano uživanje u navedenim benefitima.

Dojenje i stres

Prvi susret s majčinstvom nije baš toliko jednostavan. Nakon iskustva poroda, koje bi neke žene najradije htjele negdje duboko potisnuti i zaboraviti, potrebno je vratiti se u svoju svakodnevicu s jednim malim stvorenjem koje je potpuno ovisno o vama.

Pritom hormoni divljaju, pokušavaju pronaći neku vrstu ravnoteže koja je u postpartumu daleko od idealne, ali za bavljenje s tom problematikom naprosto nema vremena u svim izazovima koje početni period nakon poroda sa sobom nosi.

Upravo sav taj stres može otežati dojenje tako što smanjuje količinu i kvalitetu majčinog mlijeka te utječe na pojačano stvaranje kortizola, hormona koji se oslobađa tijekom stresnih razdoblja, što može djelomično ometati stabiliziranje hormona odgovornih za laktaciju – oksitocina i prolaktina.

Naime, prolaktin potiče proizvodnju mlijeka, dok oksitocin pokreće reflekse opuštanja koji ujedno pokreću i mlijeko. Zato je pojačano lučenje kortizola rizično, jer može na neki način izazvati gubitak mlijeka zbog stresa, odnosno njegovo slabije stvaranje i pokretanje u tijelu.

Neke studije tvrde da se kortizol može prenijeti na bebu putem majčinog mlijeka, odnosno da dojilje koje su izložene višoj razini stresa mogu osjetiti češći plač i nervozu kod dojenih beba. Međutim, potrebno je više istraživanja u ovom području kako bi se navedena veza potvrdila.

Ono što je jasno jest činjenica da žene koje doje, zbog oslobađanja oksitocina, osjećaju više razine opuštenosti i smirenosti te su otpornije na stres, zato što navedeni hormon pomaže u smanjenju odgovora na stres i boljem upravljanju istim.

Najčešći problemi s dojenjem

Brojni su razlozi koji mogu dovesti do problema s adekvatnim uspostavljanjem procesa dojenja. Neke bebe slabije prihvaćaju dojku, dok kod nekih žena mlijeko jednostavno ne nadolazi u očekivanim količinama ili se pak stvaraju poteškoće kao što je mastitis te izrazita bol zbog rana na bradavicama.

Kod žena kojima mlijeko ne krene toliko brzo nakon poroda stres je izraženiji zbog osjećaja da beba ne prima dovoljno hranjivih tvari i ne napreduje koliko bi trebala. Nadalje, česta noćna hranjenja fizički iscrpljuju majke kojima i mentalno zdravlje pati zbog svih navedenih razloga.

Dodatna istraživanja u posljednje vrijeme su pokazala da bi veće razine podrške od pružatelja zdravstvenih usluga u bolnicama pozitivno doprinijela u lakšem uspostavljanju dojenja.

Naravno, svaka majka želi najbolje za svoje dijete i potpuno je neopravdano donositi zaključke o tome zašto netko ne doji jer je jako puno faktora koji su mogli utjecati na tu odluku.

Majkama je važno pružiti podršku u tom stresnom periodu koji obično prati početni susret s majčinstvom. Imajte na umu da se u prvih nekoliko sati nakon poroda hormoni potpuno izokrenu i trebaju jedan određeni period da se dovedu u balans.

To je i fizički i psihički izrazito zahtjevno i ne može se promijeniti preko noći. Zato je važno majkama pružiti ohrabrenje i podršku, u onom obliku u kojem je trebaju i mogu primiti.

Korisne informacije

Za sve one žene kojima su potrebni praktični savjeti i emocionalna podrška oko dojenja moguće je pronaći zanimljive i korisne sadržaje na internetu. Vrlo korisna platforma na kojoj možete pronaći mnogo edukativnih sadržaja i popis grupa za potporu dojenja po svim hrvatskim županijama je internetska stranica Hrvatske udruge grupa za potporu dojenja.

Na stranicama Grada Zagreba nalaze se korisne informacije o lokacijama savjetovališta za dojenje koji djeluju unutar Domova zdravlja te pružaju individualna i grupna savjetovanja trudnica i majki, a možete preuzeti i besplatni Priručnik za dojenje.

Dodatno, za sve one koji žele proći trudnički tečaj, na stranicama Grada Zagreba dostupni su svi termini za ovu godinu te mogućnost slušanja tečaja putem online platformi zajedno s osobom koja će biti pratnja na porodu.

Pročitajte i ove članke:

• Položaji za dojenje: Presudni za bebin rast i razvoj! Savjetnice za dojenje Udruge Roda otkrivaju koji su i kako naučiti pravilno dojiti
• Bolne grudi kod dojilja: Ovi prirodni lijekovi provjereno pomažu
• Hrana za dojilje: Evo koje su zabranjene namirnice za dojilje, a koja je hrana za više mlijeka kod dojilja.

• dojenje i stres
• gubitak mlijeka zbog stresa

Učitaj više izvora