Djelotvornost antibiotika se drastično smanjuje! Za građane je zato otvorena prva informativno-edukativna stranica o antimikrobnoj rezistenciji

Djelotvornost antibiotika se drastično smanjuje

Djelotvornost antibiotika posljednjih se 10 godina alarmantno smanjuje, a pandemija bolesti COVID-19 dodatno je ubrzala povećanje rezistencije na ovu vrstu lijekova. Posljedica je to, između ostalog, nedovoljne razine informiranosti građana koji lijekove uzimaju bez prethodnih konzultacija s liječnikom. Upravo s ciljem edukacije javnosti o važnosti pravilnog i odgovornog uzimanja antibiotika pokrenuta je prva informativna internetska stranica antibiotici.hr putem koje se građane želi sustavno informirati o antimikrobnoj rezistenciji.

Otpornost mikroba, bakterija i gljiva na antibiotike
FOTO: Shutterstock

Otpornost mikroba, bakterija i gljiva na antibiotike

Jedan od najčešćih razloga neuspjeha u liječenju infekcija upravo je otpornost mikroba, bakterija i gljiva na antibiotike, što dovodi do gubitka njihove učinkovitosti, odnosno do antimikrobne rezistencije (AMR). Antimikrobna rezistencija (AMR) ozbiljna je globalna prijetnja koja dovodi u pitanje učinkovitu prevenciju i liječenje sve većeg broja infekcija, kao i moderne medicinske tretmane, uključujući invazivne operacije, kemoterapije, transplantacije itd.

Ako se trend otpornosti na antimikrobne lijekove nastavi, mogli bismo se vratiti u predantibiotsku eru, kada su infekcije bile opasne po život, odnosno moglo bi ih postati nemoguće liječiti.

Izv. prof. dr. sc. Arjana Tambić Andrašević, klinička mikrobiologinja i predsjednica Odbora za praćenje rezistencije bakterija na antibiotike pri Akademiji medicinskih znanosti Hrvatske, ističe:

Odgovornost za racionalnu upotrebu antibiotika je na svima nama, prvenstveno zdravstvenim djelatnicima, no ključnom se pokazala i adekvatna razina informiranosti i edukacije građana koja se sada može dobiti i kroz platformu antibiotici.hr. Osnovna je poruka nacionalne i međunarodne kampanje za očuvanjem djelotvornosti antibiotika – veliko NE samoliječenju, odnosno uzimanju ovih vrsta lijekova bez preporuke liječnika. To znači da građani trebaju liječniku prepustiti procjenu radi li se o težoj bakterijskoj infekciji koja zahtijeva liječenje antibioticima ili se radi o virusnoj ili blažoj bakterijskoj infekciji koje imaju samoograničavajući tijek i brzo će proći i bez antibiotika.
Generacija Z nesvjesna je ozbiljnosti problema antimikrobne rezistencije
FOTO: Shutterstock

Generacija Z nesvjesna je ozbiljnosti problema antimikrobne rezistencije

Koliko je edukacija važna, pokazuju i istraživanja – najmlađa generacija, generacija Z, nesvjesna je ozbiljnosti problema antimikrobne rezistencije. Ispitivanja Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) pokazala su da mlađi ispitanici češće konzumiraju antibiotike nego starija populacija. Tako je 37 % ispitanika u dobi između 16 – 24 godine u jednom mjesecu konzumiralo više antimikrobnih lijekova u odnosu na stariju populaciju u dobi 65+ (24 %).

Dodatno, mlađi ispitanici i oni s nižom razinom obrazovanja smatraju kako su antibiotici namijenjeni gripi i prehladi – gotovo 40 % ispitanika u dobi 55 – 65 godina navodi da se prehlada i gripa ne mogu liječiti antibioticima, u usporedbi s 24 % onih između 16 – 24 godine starosti koji smatraju da su antibiotici namijenjeni i za gripu i prehlade.

Također, 25 % ispitanika smatra da je prihvatljivo koristiti antibiotike koje im je dao prijatelj ili član obitelji, sve dok su korišteni za liječenje iste bolesti, a čak 32 % ispitanika smatra da bi trebali prestati s konzumacijom antibiotika kada se počnu osjećati bolje, a ne prema uputama liječnika. Oba slučaja mogu pridonijeti porastu antimikrobne rezistencije.

Prema podacima Eurobarometra, u Hrvatskoj su se antibiotici u 2021. godini najčešće koristili za COVID-19 (28 %), zatim za upalu grla (24 %), infekciju mokraćnih puteva (15 %), kašalj (12 %) i prehladu (11 %).

Velik broj smrti uzrokovan je bakterijama rezistentnim na antibiotike
FOTO: Shutterstock

Velik broj smrti uzrokovan je bakterijama rezistentnim na antibiotike

Procjenjuje se da od posljedica infekcija bakterijama rezistentnim na antibiotike godišnje u Europi umire 33.000 ljudi. Gljivični patogeni, koje je Svjetska zdravstvena organizacija krajem prošle godine dodala na popis rastućih mikrorganizama rezistentnih na antimikrobne lijekove, također predstavljaju prijetnju ljudskom zdravlju, pogotovo u populaciji ljudi oslabljenog imuniteta.

Upravo neodgovorna konzumacija lijekova razvija otpornost mikroba, bakterija i gljivičnih patogena te je jedan od najvećih javno-zdravstvenih problema na globalnoj razini.

Na stranici antibiotici.hr građani mogu pronaći informacije o tome što su bakterije i superbakterije, gljivične infekcije i kako ih spriječiti, kao i savjete relevantnih stručnjaka te aktualne informacije o rezistenciji koja je prisutna u globalnom i nacionalnom zdravstvu. Osim toga, dostupan je i “kutak za djecukako bi se i najmlađe upoznalo sa superbakterijama i gljivama, odnosno s važnošću održavanja osobne higijene, osobito pravilnog pranja ruku kroz različite sadržaje koji su na stranici dostupni.

Pročitajte i ove članke:

Članak objavljen:

Ocijenite članak

0 / 5   0

Foto: Shutterstock

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Podijelite članak

Kopirajte adresu