Povodom Svjetskog dana Crvenog križa, koji se svake godine obilježava 8. svibnja, na dan rođenja Henryja Dunanta, utemeljitelja ove humanitarne organizacije, organizirana je konferencija pod nazivom “Prevencija kardiovaskularnih bolesti“. Naime, u Hrvatskoj svake godine od bolesti cirkulacijskog sustava umre 20.000 ljudi, a ono što je dodatno zabrinjavajuće je da bilježimo višu stopu smrtnosti od prosjeka članica Europske unije.

Prema vrsti, kardiovaskularne bolesti se dijele na srčanu bolest, srčani i moždani udar te ostala stanja poput aritmije, kardiomiopatije ili zatajenja srca. Najčešći simptomi navedenih bolesti su bol i stezanje u prsima, pritisak i nelagoda, kratkoća daha i promjene u srčanom ritmu.

Zabrinjavajući podaci

U svojem je izlaganju prof. prim. dr. sc. Goran Krstačić, ravnatelj Poliklinike za prevenciju kardiovaskularnih bolesti i rehabilitaciju Srčana, naglasio kako su kardiovaskularne bolesti vodeći javnozdravstveni problem u svijetu te je iznio zabrinjavajuće podatke:

Bolesti cirkulacijskog sustava 2021. godine bile su uzročnik smrtnosti 37 % od ukupnog broja umrlih. Brojka je to od oko 23.000 ljudi, što znači da godišnje nestane grad veličine Zaprešića.

Međutim, postoji pozitivan trend smanjenja kardiovaskularnih bolesti čemu pridonose i različite aktivnosti, kao što je projekt Grada Zagreba u suradnji s Poliklinikom za prevenciju kardiovaskularnih bolesti i rehabilitaciju Srčana “Žene i srce“.

Krstačić je rekao:

Temeljem konkretnih aktivnosti, osviještenosti i bolje informiranosti bilježe se veliki odazivi na ovakve projekte te vjerujemo da će to u konačnici polučiti pozitivne rezultate prevencije kardiovaskularnih bolesti.

Uzroci nastanka bolesti srca i krvnih žila

Višegodišnja istraživanja pokazala su da postoje brojni čimbenici rizika za nastanak bolesti srca i krvnih žila. Oni koji su pod našom kontrolom su pušenje, povišeni krvni tlak, povećana tjelesna težina ili razina masti te nedovoljna tjelesna aktivnost. S druge strane, čimbenici rizika na koje se ne može utjecati su dob i spol te obiteljska anamneza.

Gradsko društvo Crvenog križa Zagreb jedna je od najstarijih organizacija Crvenog križa u Hrvatskoj, a Petar Penava, ravnatelj ovog društva, navodi kako je njihova misija doprinositi ostvarivanju i provedbi socijalne politike Zagreba:

Naše su aktivnosti usmjerene na pružanje pomoći građanima u duhu humanizma i solidarnosti, ali u skladu sa sedam temeljnih načela Međunarodnog pokreta Crvenog križa i Crvenog polumjeseca. To su humanost, nepristranost, neutralnost, neovisnost, dobrovoljnost, jedinstvo i univerzalnost. Crvenom križu prevencija je jedna od osnova, a u tome smo uspješni i uz potporu liječnika. Smatramo se produženom rukom zdravstvenog sustava.

Među spomenutima koji pomažu u brizi o građanima je mr. sc. Ljerka Mišura, liječnica Gradskog društva Crvenog križa Zagreb. U svojem je izlaganju na temu kardiovaskularnih bolesti vrlo slikovito opisala:

Živiš toliko dugo koliko su ti stare krvne žile.

Napomenula je kako su bolestima cirkulacijskog sustava najizloženiji oni treće dobne skupine te zaključuje:

Potrebno je kontinuirano kontrolirati tlak, šećer i kolesterol, a u tu svrhu GDCK Zagreb organizira zdravstvena savjetovališta na području Zagreba. Snižavanje ukupne vrijednosti kolesterola može se regulirati samodisciplinom, ali treba biti discipliniran u uzimanju lijekova, u slučajevima gdje su oni neophodni.

O Henryju Dunantu

Henryja Dunanta, osnivača međunarodnog pokreta Crvenog križa i Crvenog polumjeseca, tragični su prizori nakon bitke kod Solferina 1859. godine naveli na da propituje što se može poduzeti u smanjenju ljudskih gubitaka u ratu. Nekoliko godina nakon spomenute bitke predložio je, kasnije usvojenu, konvenciju prema kojoj se u ratu moraju poštedjeti svi bolesni i ranjeni vojnici te sanitetsko osoblje. Njegova su zalaganja nagrađena Nobelovom nagradom za mir koju je dobio 1901. godine.

Pročitajte i ove članke:

• U Hrvatskoj svake godine od kardiovaskularnih bolesti umre više od 20.000 ljudi: Hitno nam treba Nacionalni plan za suzbijanje
• Simptomi bolesti srca kod žena: Iako se i dalje smatraju muškom boljkom, vodeći su uzrok smrti kod žena! Evo što upućuje na probleme sa srcem
• Preventivni pregledi u svakoj životnoj dobi: Spašavaju živote! Liječnik otkriva kada trebate obavljati zdravstvene kontrole.

Učitaj više izvora