Od raka u Hrvatskoj boluje oko 170.000 osoba! Evo kako izgleda nacionalni Akcijski plan za smanjenje stope smrtnosti

Budite prvi i komentirajte!
4 min čitanja

Kreni Zdravo

Zahvaljujući Akcijskom planu za provedbu Nacionalnog strateškog okvira protiv raka za razdoblje do 2025. godine Hrvatska bi se trebala pomaknuti s porazno visoke stope smrtnosti od raka koja je među najvišima u Europi, istaknuto je na panel raspravi u organizaciji Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

U Akcijski plan će se tijekom sljedeće tri godine uložiti ukupno 8,5 milijardi eura iz državnog proračuna i europskih fondova. Među ostalim, ciljevi su Akcijskog plana povećati očekivano trajanje života sa 78,5 na 79,2 godine, smanjiti udio pušača s 22,1 na 20 %, smanjiti potrošnju alkohola per capita s 8,7 na 8,4 l, povećati broj učenika osmih razreda koji se cijepe protiv HPV-a, postići bolji odaziv na probir za rak te uspostaviti niz mehanizama koji će rano otkrivanje i liječenje raka učiniti efikasnijim nego danas.

Rak kao vodeći javnozdravstveni problem u Hrvatskoj

Prioritetna područja Akcijskog plana usmjerena su smanjenju pojavnosti raka promicanjem zdravih životnih navika, učinkovitiju provedbu nacionalnih preventivnih programa, uspostavu sustava optimalnog praćenja i kontrole podataka o onkološkim pacijentima, smanjenju pojavnosti i smrtnosti od raka i produljenju i povećanju kvalitete života oboljelih od raka.

Rak je vodeći javnozdravstveni problem u Hrvatskoj, kao i u cijeloj Europskoj uniji, a procjenjuje se da u Hrvatskoj živi 170.000 osoba koje su bolovale ili boluju od raka te je drugi najčešći uzrok smrtnosti.

Odgovoran je za 27 % smrti u Hrvatskoj u 2018. godini, vodeći je uzrok smrtnosti osoba mlađih od 65 godina te je odgovoran za 50 % smrtnih slučajeva kod žena i 35 % kod muškaraca.

Maligne bolesti su jedan od najvećih javnozdravstvenih izazova današnjice, uz mnoge uzroke rizika njihova nastanka i razvoja.

Nacionalni strateški okvir protiv raka ističe da je uspjeh moguće ostvariti jedino uz sudjelovanje i suradnju svih dionika koji će zajedno raditi na zajedničkom cilju – nabavi opreme za prevenciju, dijagnostiku i liječenje osoba oboljelih od raka te uspostavi Nacionalne onkološke mreže i nacionalne baze onkoloških podataka, koji imaju izravan utjecaj na ishode liječenja, ključnog pokazatelja uspješnosti reforme zdravstva.

Pročitajte članke:

Inače, prije više od godine dana Koalicija udruga u zdravstvu pokrenula je kampanju “Vrijeme je” u suradnji sa svim utjecajnijim udrugama onkoloških bolesnika, uz podršku Ministarstva zdravstva, Zbora zdravstvenih i medicinskih novinara Hrvatskog novinarskog društva te Inovativne farmaceutske inicijative.

Glavni cilj kampanje bio je okupiti sve najvažnije dionike zdravstvenog sustava i potaknuti ih i poduprijeti u provedbi Nacionalnog strateškog okvira protiv raka, koji je Hrvatski sabor donio prije više od dvije godine. Akcijski plan je i kruna tog nastojanja udruga da se napokon pokrene zdravstveni sustav u borbi protiv raka.

O Akcijskom planu govorili su:

dr. sc. Marija Bubaš, dr. med., državni tajnik Ministarstva zdravstva
prim. dr. Vera Katalinić Janković, posebna savjetnica ministra zdravstva
izv. prof. dr. sc. Krunoslav Capak, prim. dr. med., ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo
akademkinja Mirna Šitum, inicijatorica Nacionalnog programa za rano otkrivanje melanoma
Dunja Skoko-Poljak, dr. med., načelnica Sektora za javno zdravstvo i javnozdravstvenu zaštitu MIZ-a
prof. dr. sc. Stjepko Pleština, dr. med. spec., predstojnik Klinike za onkologiju KBC Zagreb, predsjednik Hrvatskog društva internističke onkologije
prof. dr. sc. Ana Fröbe, dr. med., pročelnica Klinike za onkologiju i nuklearnu medicinu KBC Sestre Milosrdnice
Ivana Brkić Biloš, dr. med., voditeljica Služba za epidemiologiju i prevenciju kroničnih nezaraznih bolesti HZJZ
Tatjana Nemeth Blažić, dr. med., nacionalni koordinator za Nacionalni program probira karcinoma vrata maternice u Hrvatskoj
doc. dr. sc. Mario Šekerija, dr. med., voditelj Odjela za maligne bolesti HZJZ-a
Andrea Šupe-Parun, dr. med., voditeljica Odjela za programe probira raka dojke HZJZ-a
prof. edukac. rehab. Ivica Belina, predsjednik Koalicije udruga u zdravstvu
Ivana Kalogjera, predsjednica udruge Nismo same
Goranka Brnas, potpredsjednica udruge Nismo same
Ljiljana Vukota, tajnica udruge SVE za NJU.

Akcijski plan strategije za borbu protiv raka

Okupljeni su donijeli sljedeće zaključke i preporuke.

Svi najvažniji dionici zdravstvenog sustava okupili su se oko strateškog okvira i akcijskog plana jer se jedino zajedničkim snagama može doći do unapređenja.
Mnogi oblici raka mogu se spriječiti te stoga velika odgovornost leži na svakom pojedincu. Uz životne navike, izuzetno veliku ulogu imaju programi primarne i sekundarne prevencije.
Praćenje i izvještavanje o ishodima liječenja su ključ, a provedba Akcijskog plana će ih omogućiti.
Za razliku od nekih drugih akcijskih planova, ovaj Akcijski plan ima financijsko pokriće.
Akcijski plan ima određenih manjkavosti kao što su imenovanje odgovornih osoba i jasno definirani rokovi, no daje smjer, definira fokus i ciljeve. Akcijski plan je živi organizam koji ostavlja prostor za poboljšanja kroz svakodnevno djelovanje.
Zdravstvena pismenost i dostupnost zdravstvene zaštite preduvjeti su za pozitivne pomake.
U onkološku bazu trebaju biti uključene sve relevantne institucije jer su kliničke baze i povezivanje ustanova neophodni za praćenje ishoda liječenja.
Struka treba predložiti, a Ministarstvo zdravstva definirati broj ustanova koje će biti centri izvrsnosti. Centri izvrsnosti i multidisciplinarnost koje predviđa Akcijski plan imaju veliki utjecaj na ishode liječenja.
Za povećanje sudjelovanja u nacionalnim preventivnim programima potrebno je unaprijediti suradnju s liječnicima obiteljske medicine i patronažnim sestrama te sustavno provoditi edukativne kampanje i kampanje podizanja svijesti.
Postojeće informatičke programe potrebno je unaprijediti kako bi se ostvarili još uspješniji rezultati nacionalnih preventivnih programa.
Udruge bolesnika pozivaju na veću uključenost, suradnju i bolju komunikaciju jer imaju veliku ulogu u podizanju razine zdravstvene pismenosti, koja utječe na veću suradljivost pacijenata i bolju kvaliteta života oboljelih.