Od iduće školske godine uvodi se probir među školskom djecom na porodičnu hiperkolesterolemiju, a Hrvatska će biti među prvim zemljama s takvim probirom, koji razotkriva povišeni kardiovaskularni rizik za djecu, ali i njihove najbliže srodnike.

Akademik Davor Miličić, predsjednik Hrvatskog kardiološkog društva, objasnio je za HINA-u:

Na sistematskom pregledu pri upisu u prvi razred osnovne škole dodat će se još jedan nalaz, a to je ukupna vrijednost kolesterola u krvi.

Nasljedna, tzv. porodična hiperkolesterolemija, podrazumijeva izloženost patološko visokim koncentracijama aterogenog kolesterola od najranijeg djetinjstva, pa stoga oboljeli od te metaboličke bolesti imaju 10 puta veći rizik od preuranjenih kardiovaskularnih incidenata.

Pročitajte članak “Hiperkolesterolemija – uzroci, simptomi i liječenje“.

Oboljeli bivaju izloženi srčanom ili moždanom udaru već u dobi između 35 i 45 godina

Procjenjuje se da od takvog poremećaja metabolizma masnoća u Hrvatskoj boluje oko 20.000 ljudi, a prepoznato ih je svega 1 %.

U slučaju nalaza povišenog kolesterola dijete će biti upućeno pedijatru te će se početi s terapijom ako se potvrdi dijagnoza. Liječenje je najučinkovitije ako započne što ranije, kako bi se oboljelima omogućili podjednak broj zdravih godina i podjednak očekivani životni vijek kao i onima bez te bolesti.

Naime, osobe koje boluju od neliječene nasljedne hiperkolesterolemije obolijevaju od srčanog ili moždanog udara već u dobi između 35 i 45 godina, pa stoga i žive bitno kraće od prosjeka populacije.

Riječ je o oboljelima od tzv. heterozigotnog oblika bolesti, koja se javlja u oko 1:300 osoba. Mnogostruko je rjeđa znatno malignija, tzv. homozigotna hiperkolesterolemija, u kojoj se, bez liječenja, obolijeva i umire od posljedica ateroskleroze već u adolescentnoj dobi.

Kad se na sistematskom pregledu predškolskog djeteta postavi dijagnoza, liječnik školske medicine o tome će obavijestiti obiteljskog liječnika. On tada obavlja tzv. reverzni kaskadni probir, tj. istražuje postojanje porodične hiperkolesterolemije u roditelja, braće, sestara, odnosno najbližih srodnika oboljelog djeteta.

Takav probir može doslovce spasiti i roditelje djeteta, od kojih je jedan roditelj zasigurno prenositelj ove bolesti i ujedno boluje od, najčešće neprepoznate porodične hiperkolesterolemije.

Otkrivanjem i liječenjem oboljelih roditelja i drugih najbližih srodnika započet će se s liječnjem i time spriječiti ili odgoditi najopasnije komplikacije uznapredovale ateroskleroze.

Pročitajte članak “HR: Čak 35 % osmogodišnjaka je prekomjerno teško, a tijekom pandemije se 32.000 registriranih sportaša prestalo baviti sportom“.

Od kardiovaskularnih bolesti u Hrvatskoj godišnje umire 22.000 ljudi

Miličić ističe da je riječ o vrlo važnom nacionalnom projektu koji će unaprijediti kardiovaskularno zdravlje mnogih obitelji i spasiti brojne živote u doglednoj budućnosti.

S obzirom da se prosječno upisuje oko 30.000 djece u prvi razred osnovne škole, očekuje se da bi stotinjak djece u jednoj generaciji moglo imati dijagnozu ovog poremećaja.

Akademik Miličić je uvođenje novoga probira najavio na prošlotjednom zagrebačkom simpoziju, u organizaciji Svjetske kardiološke federacije i Hrvatskog kardiološkoga društva.

Simpozij je okupio vodeće domaće kardiologe koji su se, netom nakon svjetske premijere, upoznali s novim postupnikom za kontrolu povišenog kolesterola.

Dotaknute su i druge važne teme, poput smanjenja unosa kuhinjske soli, pandemije debljine i šećerne bolesti. Istaknuto je da su Hrvati trenutno najdeblja europska nacija, a debljina predstavlja znatan nezavisni rizik za kardiovaskularne bolesti, ali i mnoge druge.

Miličić je ustvrdio kako Hrvatska s udjelom kardiovaskularne smrtnosti od 37 % u ukupnom mortalitetu, odnosno s više od 22.000 preminulih od tih bolesti godišnje, pripada i dalje zemljama visokog kardiovaskularnog rizika u Europi.

Pročitajte i članke:

• Debljina je bolest i ne liječi se dijetom: Nutricionistica otkriva kako trajno promijeniti životni stil, navike i uvjerenja o hrani i tijelu
• Hrana i zdravlje: Nutricionistica otkriva kako hrana utječe na naše zdravlje i zašto to ne smijemo olako shvaćati.