Osobe koje su imale COVID-19 izložene su većem riziku od niza oštećenja mozga i mentalnih poremećaja godinu dana kasnije u usporedbi s ljudima koji nikada nisu bili zaraženi koronavirusom, otkriće je koje su objavili američki znanstvenici.

Jednogodišnje istraživanje, čiji su rezultati objavljeni u časopisu Nature Medicine, procijenilo je stanje mozga milijuna američkih veterana kod 44 različita poremećaja uz pomoć medicinske dokumentacije bez identifikatora pacijenata. Moždani i drugi neurološki poremećaji javili su se kod 7 % više onih koji su bili zaraženi COVID-om u usporedbi sa sličnom skupinom veterana koji nikada nisu bili zaraženi koronavirusom.

Preneseno na opću populaciju to znači otprilike 6,6 milijuna Amerikanaca koji su imali moždana oštećenja povezana s infekcijama COVID-om, rekao je tim. “Rezultati pokazuju razorne dugoročne učinke COVID-19.”, rekao je autor istraživanja dr. Ziyad Al-Aly s Medicinskog fakulteta Sveučilišta Washington.

Al-Aly i kolege s Medicinskog fakulteta Sveučilišta Washington i Sustava zdravstvene skrbi za veterane St. Louisa proučavali su medicinsku dokumentaciju 154.000 američkih veterana koji su bili pozitivni na COVID od 1. ožujka 2020. do 15. siječnja 2021. Usporedili su ih s dokumentacijom 5,6 milijuna pacijenata koji nisu imali COVID tijekom istog vremenskog okvira i druge grupe od 5,8 milijuna ljudi iz razdoblja neposredno prije nego što je koronavirus stigao u SAD.

Ljudi zaraženi COVID-om imali su 77 % veći rizik od razvoja problema s pamćenjem

Al-Aly je rekao da su se prethodne studije bavile užom skupinom poremećaja i da su uglavnom bile usmjerene na hospitalizirane pacijente, dok je njegova studija uključivala i hospitalizirane i nehospitalizirane pacijente. Poremećaji pamćenja, koji se obično nazivaju “moždana magla”, bili su najčešći simptom.

Pročitajte članak “Moždana magla, depresija, rizik od demencije: Psihologinja otkriva što je COVID-19 učinio s našim mentalnim zdravljem“.

U usporedbi s kontrolnim skupinama, ljudi zaraženi COVID-om imali su 77 % veći rizik od razvoja problema s pamćenjem. Osobe zaražene virusom također su imale 50 % veću vjerojatnost da će doživjeti ishemijski moždani udar, koji je uzrokovan krvnim ugrušcima, u usporedbi s grupom koja nikada nije bila zaražena.

Oni koji su imali COVID imali su 80 % veću vjerojatnost da će imati iznenadne napade poput epileptičnih, 43 % veću vjerojatnost da će imati probleme s mentalnim zdravljem, poput tjeskobe ili depresije, 35 % veću vjerojatnost da će imati glavobolje i 42 % veću vjerojatnost da će patiti od poremećaja kretanja, poput tremora, u usporedbi s kontrolnim skupinama.

Znanstvenici kažu da vlade i zdravstveni sustavi moraju osmisliti planove za svijet nakon COVID-a.

Al-Aly je zaključio:

S obzirom na kolosalan razmjer pandemije suočavanje s tim izazovima zahtijeva hitne i koordinirane – ali za sada nepostojeće – globalne, nacionalne i regionalne strategije odgovora.

Pročitajte i članke:

• Dugotrajni COVID – post-COVID simptomi kod odraslih i djece i kako ih liječiti?
• Post-COVID sindrom i neurološki simptomi – koje posljedice koronavirus ostavlja na mozgu?

• koronavirus