Koliko je sigurno naručivati dostavu hrane za vrijeme pandemije?

Dostava hrane

Dostava hrane postala je izrazito popularna nakon pojave svjetske pandemije koronavirusa. Međutim, mnogi se i dalje pitaju koliko je sigurno naručivati hranu i treba li se prije odlučiti za dostavu ili odlazak u obližnji supermarket.

Mogućnost zaraze virusom putem hrane

Priprema hrane
Foto: Pixabay

Za sada sve važnije organizacije u svijetu koje se bave zdravljem i sigurnošću hrane, poput Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) i Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA), ističu da je vjerojatnost zaraze koronavirusom putem hrane vrlo mala, što proizlazi iz iskustva s prijašnjim koronavirusnim infekcijama (SARS i MERS).

Osim toga, do sada nije poznat niti jedan slučaj prijenosa koronavirusa s hrane ili pakiranja na čovjeka ili životinju.

Općenito, virusi su vrlo rijetko prisutni u hrani. Razlog tome je taj što se oni za razliku od bakterija i plijesni ne mogu razmnožavati u ili na hrani, već im je za razmnožavanje i preživljavanje potreban živi organizam.

Virusi napadaju domaćina prodorom u njihove stanice, ugrađivanjem svoje DNA ili RNA u jezgru domaćina i stvaranjem novih virusnih čestica kao posljedice umnažanja stanica domaćina. Dakle, stanice domaćina moraju se dijeliti kako bi se broj virusnih čestica povećavao, što se ne događa u svježoj, a osobito procesiranoj hrani.

Ipak, virusi mogu biti prisutni na površini hrane ili njezinog pakiranja kao posljedica fekalne kontaminacije (prijenos virusa s prljavih ruku) ili kontakta sa zaraženom osobom ili predmetima. Najčešće virusne infekcije koje se prenose hranom su virusni gastroenteritis i hepatitis A, što je navedeno u preglednom istraživanju objavljenom 2001. godine u časopisu Journal of Applied Microbiology.

Infekcija koronavirusom je respiratorna bolest, a glavni putevi njezina prijenosa su kontakt sa zaraženom osobom i kapljični prijenos. Za sada je nepoznato može li doći do zaraze koronavirusom ako se on unese oralnim putem.

Neki tvrde da se virus može uništiti djelovanjem želučane kiseline, ali to do sada nije potvrđeno. Uz to, neke osobe koje su COVID-19 pozitivne pokazuju gastrointestinalne simptome, što bi moglo ukazivati na mogućnost zaraze i gastrointestinalnim putem. Ipak, niti jedna mogućnost nije dokazana, niti u potpunosti opovrgnuta.

Kako bi se dodatno smanjio rizik od mogućeg kontakta s koronavirusom na svježim namirnicama, poput voća i povrća, odaberite ono voće i povrće koje se nalazi u zatvorenom pakiranju.

Mnogi tvrde da bi mogućnost infekcije koronavirusom putem hrane već bila uočena jer ljudi konzumiraju hranu više puta na dan, tj. relativno često. Međutim, iako do sada nije dokazan niti jedan slučaj prijenosa koronavirusa iz hrane na čovjeka pa čak niti životinje, teorijski postoji mogućnost prisutnosti virusa na hrani ili na pakiranju hrane. Upravo zbog toga, opreza nikada dosta.

Vrijeme zadržavanja virusa na pakiranju

U svrhu osiguravanja najboljih sigurnosnih mjera, ispitana je dužina zadržavanja koronavirusa na pakiranju svježe hrane i prehrambenih proizvoda.

Koronavirus može preživjeti duže vrijeme na neporoznim materijalima u odnosu na porozne materijale i hranu. Njegovo vrijeme zadržavanja na plastici i nehrđajućem čeliku je najduže i iznosi 72 sataNa kartonu se koronavirus može zadržati do 24 sata, dok na bakru 4 sata.

Međutim, Svjetska zdravstvena organizacija naglašava da je ovo istraživanje provedeno u laboratorijskim uvjetima te bi se vrijeme preživljavanja koronavirusa na pakiranju hrane moglo razlikovati pri različitim vrijednostima temperature i relativne vlažnosti zraka.

Koronavirus
Foto: Pixabay

Pravilno postupanje s dostavljenom hranom

S ciljem smanjivanja rizika od zaraze s koronavirusom prilikom rukovanja s hranom, preporučuje se pridržavati se sljedećih higijenskih mjera:

  1. Prije i nakon rukovanja s hranom potrebno je oprati ruke s vodom i sapunom u trajanju od minimalno 20 sekundi. Ako u tom trenutku ne možete oprati ruke, koristite dezinfekcijsko sredstvo. Ipak, pranju ruku daje se prednost.
  2. Ako se radi o naručenim pripremljenim jelima ili hrani koja je zapakirana, hranu je potrebno pažljivo izvaditi iz pakiranja i prebaciti u čisto posuđe koristeći čisti kuhinjski pribor, a pakiranje odmah baciti. Hrani koja je zapakirana, npr. u limenke ili staklenke, ambalaža se može dezinficirati korištenjem sredstva za dezinfekciju.
  3. Prije jela svakako je potrebno temeljito oprati ruke ili ih dezinficirati, ako pranje ruku nije moguće u danom trenutku.

Korištenje rukavica i maske prilikom raspakiravanja hrane može biti korisno, ali neki stručnjaci naglašavaju da može imati upravo suprotan učinak zbog toga što zaštitna sredstva nekim ljudima pružaju lažni osjećaj sigurnosti i dovode do smanjenja njihovog opreza prilikom rukovanja s hranom. Ono što je važno usprkos nošenju rukavica i zaštitne maske je:

  • redovito prati ruke, tj. prije uzimanja rukavica i poslije odlaganja rukavica, ako se rukavice nose,
  • izbjegavati dodirivanje lica.

Uz to, nepotrebno korištenju rukavica i zaštitnih maski prilikom rukovanja s dostavljenom hranom moglo bi dovesti do nestašice zaštitne opreme za zdravstvene radnike, kojima je ona najpotrebnija. Međutim, nemedicinske rukavice mogu isto tako povećati razinu zaštite i ne ugroziti količinu zaštitne opreme koja je dostupna zdravstvenim radnicima.

Uvijek je važno obraćati pozornost na sigurno rukovanje s hranom jer ona može biti izvor različitih vrsta infekcija. Agencija za hranu i lijekove SAD-a (FDA) sažela je sigurno rukovanje s hranom u kućanstvu u 4 jednostavna koraka:

  1. Očistite – odnosi se na hranu, ruke, kuhinjske površine te kuhinjski pribor i posuđe.
  2. Odvojite – sirovo meso, jaja i morske plodove od ostale hrane, prilikom kupovine, skladištenja i pripreme.
  3. Kuhajte – kuhajte hranu do sigurne temperature. Govedinu, svinjetinu, janjetinu i ribu toplinski obradite do temperature od 63°C, mljeveno meso do 71°C, a perad do 74°C.
  4. Ohladite – spremite hranu u hladnjak ili zamrzivač unutar dva sata od trenutka kupovine ili završetka kuhanja.

Prilikom podgrijavanja hrane također je važno paziti na sigurnost hrane, što se može na sljedeći način:

  • postići temperaturu hrane od 65°C minimalno 3 minute,
  • tekuću hranu, poput juhe ili variva, zagrijati do vrenja uz miješanje, ili
  • zagrijavati u mikrovalnoj pećnici minimalno 90 sekundi na najjačoj snazi.

Dezinfekcijska sredstva

Kuhinjske površine nakon raspremanja novih namirnica mogu se dezinficirati korištenjem:

  • vode i sapuna, tj. detergenta za posuđe,
  • razrijeđenog izbjeljivača,
  • otopine alkohola (min 70 %),
  • dezinfekcijskim vlažnim maramicama.

Dostava ili odlazak u supermarket?

Agencija za hranu i lijekove SAD-a (FDA) ističe da je rizik od kontaminacije koronavirusom s pakiranja kojega je dirala zaražena osoba znatno manji od mogućnosti infekcije uslijed izravnog kontakta sa zaraženom osobom (npr. prodavačem). Time je potvrdila važnost pridržavanja već poznatih smjernica Nacionalnog stožera, a koje su sažete u sloganu #ostanidoma.

Dakle, manji je rizik od infekcije prilikom naručivanja dostave hrane nego u slučaju osobnog odlaska u supermarket jer se dostavom smanjuje potencijalni kontakt sa zaraženim osobama.

Dostava hrane osobito je dobar način smanjivanja nepotrebnog izlaganja rizičnih skupina, poput kroničnih bolesnika i starijih osoba, većem broju ljudi.

Ipak, kao što je već spomenuto, virus se može prenijeti sa zaražene osobe na hranu i pakiranje hrane, bilo da je riječ o kapljičnom putu prijenosa ili dodirom zaražene osobe, pa treba posvetiti pozornost opreznom rukovanju s dostavljenim namirnicama.

Neke od mogućnosti dostave u Hrvatskoj su:

Prilikom naručivanja hrane treba imati na umu da je većina trgovina koje imaju dostavu dodatno opterećena te se narudžbe najčešće dostavljaju tek nakon tjedan dana. Dobra alternativa može biti Drive In usluga, ako je dostupna. Bržu dostavu određenih prehrambenih proizvoda često mogu omogućiti lokalni OPG-ovi.

Naposljetku, rizik od zaraze koronavirusom uslijed prijenosa s hrane ili pakiranja hrane nizak je, a dodatno se može smanjiti pravilnim rukovanjem hranom i redovitim provođenjem higijenske prakse.

Više informacija o koronavirusu potražite ovdje.

Članak objavljen:

Izvori:

  1. Seymour, I. J., Appleton, H. (2001) Foodborne viruses and fresh produce. Journal of applied microbiology, 91(5), 759–773.
  2. Sharp, A. (2020) Risk of COVID-19 for take out, food delivery, & grocery shoppingAbbey’s Kitchen.
  3. FDA (2020) Food Safety and the Coronavirus Disease 2019 (COVID-19). U.S. Food & Drug Administration.
  4. Seymour, N. (2020) COVID-19 Food Safety Resources. NC State University.
  5. WHO, FAO (2020) COVID-19 and food safety: guidance for food businesses. World Health Organisation.
  6. FDA (2017) 4 Basic Steps to Food Safety at Home. U.S. Food & Drug Administration.
  7. EFSA (2020) Coronavirus: no evidence that food is a source or transmission route. European Food Safety Authority.

Ocijenite članak

4.33 / 5   3

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Podijelite članak

Kopirajte adresu