U prošloj kolumni “Vegetarijanski izvori željeza u prehrani“ pisala sam o anemiji i vegetarijanstvu, a u ovoj sam odlučila podijeliti neke teorijske činjenice i rezultate poznatih medicinskih studija o riziku obolijevanja vegetarijanaca od anemije.

Anemija je jedno od najrasprostranjenijih oboljenja današnjice (Sharp, P. 2005). Pola milijarde ljudi pogođeno je anemijom, odnosno imaju manjak željeza u krvi (Cook et al., 1994).

Simptomi anemije su: blijeda koža, umor, nedostatak energije, vrtoglavica, oslabljen imunitet te smanjena sposobnost koncentracije (što predstavlja najveći problem onima koji intenzivno uče). Povećan rizik za anemiju imaju dojenčad od 6 mjeseci do 1 godine starosti, zatim trudnice i stariji ljudi.

Vegetarijanci nisu skloniji obolijevanju od anemije, već je razlog manjka željeza „poor meal planing“, odnosno – loše planiranje obroka. (Leitzmann, 2005)

Dobro uravnotežen vegetarijanski obrok sadrži dovoljno željeza. Rezultati studije (Craig, 1994) pokazali su da je razina željeza kod vegetarijanaca slična razini željeza kod onih ispitanika koji su jeli meso. Studija (Davey, et al., 2003) je usporedila unos željeza prehranom među 33,000 ispitanika koji su jedu meso, 10,000 onih koji su jeli ribu, 18,000 vegetarijanaca i 2,500 vegana pokazala je da su vegani unosili najviše željeza prehranom, a za njima su bili vegetarijanci, tek iza njih nevegetarijanci.

Vegetarijanci imaju manju zalihu željeza u organizmu od nevegetarijanaca. Razlog tome je u kemijskom sastavu željeza iz mesa i onoga iz biljnih namirnica (Harvey et al., 2005). No, to ne povećava rizik vegetarijanaca da obole od anemije. British Medical Association i American Dietetic Association slažu se da vegetarijanci nemaju veću vjerojatnost da obole od anemije u odnosu na nevegetarijance (BMA, 1986; American Dietetic Association, 2003).

To što vegetarijanci imaju manju zalihu željeza u organizmu, ne znači da to ima negativan učinak na zdravlje. Naime, neznatno smanjene zalihe željeza u organizmu smanjuju rizik od nekih kroničnih bolesti (Hunt, 2003). Opće poznato je da nevegetarijanci imaju veću zalihu željeza u organizmu od normalne ( „many meat eaters are oversupplied with iron“), što povećava rizik od obolijevanja od kardiovaskularnih bolesti i nekih vrsta raka (Leitzmann, 2005).

Koliko nam željeza zaista treba?

Potrebna količina željeza prema godinama starosti (podaci iz Odjela za zdravlje, VB):

0-3 mjeseca	1.7mg
4-6 mjeseci	4.3 mg
7-12 mjeseci	7.8 mg
1-3 godine	6.9 mg
4-6 godina	6.1 mg
7-10 godina	8.7 mg
Dječaci 11-18 godina	11.3 mg
Muškarci 19 god.i više	8.7 mg
Žene 11-50 godina	14.8 mg
Trudnice	27.0 mg
Žene u menopauzi	8.7 mg

Brojne medicinske studije potvrdile su da vegetarijanska prehrana ne dovodi do anemije, dovoljno je samo uravnotežiti obroke tako da se na jelovniku nađu namirnice koje sadrže dovoljnu količinu željeza. Listu biljnih namirnica koje su bogate željezom možete pronaći u tekstu „Vegetarijanski izvori željeza“.

S ljubavlju, Danijela.

• anemija
• vegetarijanstvo

Učitaj više izvora