Stižu mraz i niske temperature

Jesensko cvijeće u vrtu i za balkon: Odlično podnosi hladnoću i visoki postotak vlage, a unijet će dašak šarenih boja u tmurne i maglovite dane

Budite prvi i komentirajte!
5 min čitanja

Kreni Zdravo

S padom temperatura i prvim mrazom cvijeće polako nestaje iz vrta. Sve smo bliži zimi, a time se bližimo i kraju vegetacijskog ciklusa. Bez obzira na lošije vremenske uvjete, vaš vrt ne mora biti pust, jesenske trajnice odlično podnose hladnoću i visoki postotak vlage. Raznobojno jesensko cvijeće unijet će dašak šarenih boja u tmurne i maglovite jesenske dane.

U nastavku provjerite koje je najbolje jesensko cvijeće u vrtu i za balkon.

Jesensko cvijeće u vrtu i za balkon

Postoji veliki izbor jesenskih biljaka i trajnica koje možete uvrstiti u svoj vrt ili posaditi na balkon. Inspiraciju možete pronaći u nastavku na našoj listi najpoznatijih vrsta cvijeća koja cvjetaju ujesen.

Najčešći izbor za jesensko cvijeće u vrtu i za balkon su:

zvjezdan (aster)
sunčana (heliopsis)
žednjak
japanska šumarica (anemona)
fuksija
maćuhice (viola)
erika.

Ovo je tek mala skupina biljaka koje se odlikuju jesenskom cvatnjom. Odabirom jesenskog cvijeća i vi možete imati rascvjetani i šareni vrt sve do kraja jeseni.

Jesensko cvijeće koje voli sunce

Prilikom odabira cvijeća za jesenski vrt posebnu pažnju treba obratiti na položaj biljke. Neke vrste traže više sunca, dok druge bolje uspijevaju u polusjeni ili sjeni.

Zvjezdan (Aster)

Zvjezdan potječe od grčke riječi “aster”, što u prijevodi znači “zvijezda”. Riječ je o biljci koja dobro podnosi kišovito i maglovito vrijeme.

Postoje različite vrste zvjezdana, čak 180 vrsta, koje će ispuniti vaš vrt raznim bojama (od ljubičaste i plavkaste do ružičaste i bijele boje). S obzirom na to da asteri imaju različite uzgojne zahtjeve, mogu se podijeliti u više skupina:

asteri koji trebaju srednje plodno tlo i potpunu izloženost suncu
asteri koji trebaju plodno, vlažno tlo na sunčanom ili djelomično zasjenjenom području
asteri koji trebaju vlažno, srednje plodno tlo i djelomično zasjenjeno mjesto.

Zvjezdani cvatu do kasne jeseni. Mogu se razmnožavati sjemenjem (u proljeće i jesen) te pomoću bazalnih reznica tijekom proljeća.

Od bolesti i štetnika najčešće se javljaju biljne uši, bijele mušice i gljivične bolesti (pepelnica, siva plijesan, rizoktonija).

Preporuke za reduciranje bolesti uključuju:

sadnju s odgovarajućim razmakom
izbjegavanje prekomjernog zalijevanja
odgovarajuću cirkulaciju zraka
preventivno rezanje (uklanjanje) napadnutih dijelova biljke.

Sunčana (Heliopsis)

Riječ je o kompaktnoj grmolikoj trajnici iz porodice glavočika podrijetlom iz Sjeverne Amerike i južne Kanade. Zasađena u obliku grma može doseći visinu od jednog metra te u takvom grmolikom obliku odlično podnosi jak vjetar i nevrijeme. Ako je sadite pojedinačno, potrebno ju je poduprijeti s kolčićima za oslonac.

Najčešće se uzgaja podvrsta sunčane Heliopsis helianthoides var. scabra (i to sorte gigantea, patula, goldenplum i goldenheart).

Sunčana najbolje uspijeva na plodno propusnom i sunčanom tlu, no može uspjeti i u težim uvjetima i slabijem tlu (poput pijeska ili glinastog tla). Biljku je potrebno redovito zalijevati i prihranjivati te je ne treba često presađivati.

S obzirom na otpornost, pogodna je i za područja s oštrom kontinentalnom klimom gdje temperature u zimskim mjesecima padaju ispod minusa.

Sunčanu možete razmnožavati sjemenom, presadnicama (u proljeće) ili zelenim reznicama (ljeti).

Žednjak (Sedum)

Riječ je o otpornoj trajnici podrijetlom iz Južne Amerike. U prirodi se često nalazi na brdovitim predjelima.

Postoji oko 400 vrsta žednjaka, a najpoznatiji je oštri žednjak (Sedum acre). Ova višegodišnja zeljasta biljka iz porodice tustika raste u busenovima do 20 cm visine.

Cvjetovi su zvjezdastog oblika i žute boje i cvjetaju do kasne jeseni, kad sve ostale trajnice polako izgube svoj “sjaj”.

Žednjak je odličan za početnike jer ga je vrlo lako održavati.

Jesensko cvijeće koje uspijeva u polusjeni

Ovo jesensko cvijeće uspijeva u polusjeni.

Japanska šumarica (Anemona)

Japanska šumarica je trajna zeljasta biljka iz porodice žabnjaka koja cvjeta od kolovoza do listopada, odnosno u kasno ljeto i jesen. Uglavnom je visokog rasta (do 150 cm) s vlaknastim korijenjem.

Cvjetovi su pojedinačni, bijele boje sa žutim prašnicima. Prirodno je rasprostranjena u istočnoj Aziji (posebno na području Kine i Japana).

Japanska šumarica se samostalno širi, a najbolje uspijeva na polusjenovitom ili sjenovitom mjestu te na vlažnim šumovitim i travom obraslim mjestima.

Fuksija (Fuchsia)

Fuksija je biljka iz porodice Onagracea, poznata po svojim prekrasnim ružičasto-ljubičastim cvjetovima zvonolikog oblika. Podrijetlom dolazi iz Južne Amerike i Novog Zelanda. Riječ je o grmolikoj biljci koja se može uzgajati u vrtu i na balkonu, u žardinjerama ili visećim loncima.

Jeste li znali da se fuksija može uzgajati i kao sobna biljka? Ako je uzgajate kao kućnu biljku, tada je nemojte stavljati izravno na sunce. Najbolje ju je držati u blizini zapadnog ili istočnog prozora. Ako je uzgajate vani, potrebna joj je polusjena koja je zaštićena od najjačeg podnevnog sunca.

Od štetnika i bolesti najčešće je napadaju lisne uši (uzrokuju savijanje listova) te gljivične bolesti (hrđa i rizoktonija). Stoga je potrebno pripaziti da se biljka sadi s dovoljnim razmakom te da je pažljivo zalijevate bez polijevanja listova.

Možete je razmnožavati sjemenom ili lisnim reznicama. Idealna temperatura za uzgoj fuksije je 8 – 10 °C.

Maćuhice (Viola tricolor)

Maćuhice su nezahtjevne biljke iz porodice ljubičica (Viola) koje odlično rastu u polusjeni do 30 cm. U prirodi se najčešće susreću dvije podvrste:

Viola tricolor subsp. arvensis (s bijelo-žutim cvjetovima)
Viola tricolor subsp. vulgaris (s većim ljubičastim cvjetovima).

U vrtovima je najzastupljenija Viola tricolor subsp. hortensis (s raznobojnim cvjetovima). Uzgajaju se kao jednogodišnje ili dvogodišnje biljke iz sjemena ili presadnica, a idealno vrijeme za sadnju je u proljeće i jesen.

Cvjetaju do rujna, a s obzirom na to da su otporne na niske temperature i hladnoću, mogu cvasti i do kasne zime. Najbolje uspijevaju na rahlom i propusnom tlu.

Erika, crnjuša (Erica)

Ovaj zimzeleni grm koji se javlja u 800 varijanti uljepšat će vaš vrt ili balkon tijekom zime. Od sobnih vrsta najpopularnije su:

Erica gracilis – raste do 30 cm, cvjeta u jesen bijelim, roza i svijetloljubičastim cvjetovima
Erica hyemalis – grm koji može narasti do 40 cm, cvjeta zimi s crvenim i bijelo-roza cvjetovima.

A u vrtu se mogu uzgajati vrste:

velika crnjuša (Erica arborea) – grm iz porodice vrijeskova, koji može narasti do četiri metra visine, cvjetovi su zvonolikog oblika i bijele boje,
crnjuša (Erica carnea) – grm visine 10 – 30 cm ili malo drvo do 60 cm visine; cvjeta od prosinca do proljeća bijelim, crvenim ili roza cvjetovima.

Erika uspijeva u polusjeni, na kiselim zemljištima, na temperaturi 5 – 15 °C. Potrebno joj je redovito zalijevanje. Može se razmnožavati reznicama (u srpnju i kolovozu) ili dijeljenjem busena (u kolovozu i rujnu).

Pročitajte i ove članke: