Vestibularni neuronitis je upalna bolest koja zahvaća unutarnje uho. Počinje naglo vrtoglavicom, mučninom, povraćanjem uz nestabilnost hoda te traje satima ili danima. Najčešće prolazi spontano. 

Što je vestibularni neuronitis?

Kao što je već rečeno, radi se o upali koja zahvaća unutarnje uho, preciznije vestibularni dio osmog moždanog živca (n. vestibulocochlearis). 

Funkcija vestibularnog osjetila je:

• stabiliziranje položaja tijela
• stabiliziranje položaja očiju, odnosno zadržavanje pogleda na cilju za vrijeme kretanja glave.

Simptomi bolesti će se manifestirati poremećajem navedenih funkcija. 

Vestibularni neuronitis – uzrok

Premda etiologija nije točno razjašnjena, smatra se da je najčešći uzrok upala izazvana virusom, odnosno da vestibularnom neuronitisu prethodi neka virusna infekcija.

Osim upale, uzrok mogu biti i lokalne vaskularne (bolesti krvnih žila) ili toksične promjene (otrovanja).

Vestibularni neuronitis – simptomi

Vestibularni neuronitis počinje naglo, bez nekih prethodnih simptoma koji bi upozorili na njegov razvoj.

Iznenada se javlja vrtoglavica uz mučninu i povraćanje. Pacijent je blijed i uplašen. Ima poremećaj ravnoteže te pada ili se zanosi u bolesnu stranu. Mirovanje dovodi do poboljšanja stanja, no svaki pokret ponovno pogoršava stanje. 

Bitno je točno definirati što vrtoglavica znači jer je pacijenti često miješaju s omaglicom, nestabilnosti pri hodu, zanošenjem pri kretanju i sličnim stanjima. Dakle, vrtoglavica je iluzija okretanja tijela ili okoline. 

Jedan od simptoma je i nistagmus – ritmičko, nevoljno trzanje očnih jabučica. Bez liječnika, pacijent vjerojatno neće ni primijetiti njegovu pojavu. Nistagmus kod vestibularnog neuronitisa je horizontalan te ne mijenja smjer, a usmjeren je prema zdravoj strani. 

Također, sluh je uvijek očuvan. Ako je on oslabljen, to stanje nazivamo akutnim labirintitisom.

Ipak, određen broj pacijenata može osjećati punoću u ušima i blagi tinitus (šum/zujanje u uhu).

Vestibularni neuronitis – trajanje

Akutno stanje bolesti može trajati satima ili danima. Uglavnom su prva dva ili tri dana smetnje najizraženije, a zatim se postepeno smiruju. 

Blagi osjećaj nestabilnosti, zanošenja i nesigurnosti na nogama može potrajati tjednima. Kod mlađih osoba oporavak je uglavnom brži i bolji. 

Vestibularni neuronitis – dijagnoza

Iako je kalorimetrijsko ispitivanje vestibularnog organa zlatni standard u dijagnostici vestibularnog neuronitisa, ona se uglavnom postavlja na temelju kliničkog pregleda.

Kalorimetrijsko ispitivanje se zasniva na izazivanju i praćenju nistagmusa uz primjenu hladne (37 stupnjeva) i tople (44 stupnja) vode u uhu (ispiranje uha). Nistagmus se bilježi postupkom nazvanim elektronistagmografija.

Klinički pregled se zasniva na pokretima glave za vrijeme fiksacije pogleda. Jedan od takvih testova je i “head thrust test”, test kod kojeg pacijent fiksira pogledom određenu točku (npr. nos ispitivača), a ispitivač brzo pomiče njegovu glavu prvo u jednu pa u drugu stranu. Pritom se promatraju pokreti očnih jabučica. 

S obzirom na to da simptomi vestibularnog neuronitisa mogu nalikovati krvarenju ili infarktu u području središnjeg živčanog sustava, ponekad se provodi i neuroradiološka obrada (CT, MR). 

Vestibularni neuronitis – liječenje

Vestibularni neuronitis najčešće prolazi spontano, odnosno bez terapije.

Simptomi se mogu ublažiti primjenom:

• protuupalnih lijekova: kortikosteroidi (prednizon, metilprednizolon, deksametazon),
• lijekova protiv povraćanja,
• lijekova protiv vrtoglavice,
• lijekova za smirenje: anksiolitici (diazepam).

Također, bitno je naglasiti važnost vježbi rehabilitacije čiji je cilj naučiti pacijenta kako ukloniti subjektivne simptome, priviknuti se na aktivnosti koje izazivaju simptome, poboljšati kontrolu ravnoteže, itd.

Ovaj vid terapije će biti uspješan ako je pacijent voljan i u mogućnosti surađivati, odnosno redovito i marljivo izvoditi vježbe. 

• nistagmus
• unutarnje uho
• vestibularni neuronitis
• vrtoglavica