Ponekad se može činiti kao da vam je srce nakratko stalo kad kihnete, ali to nije slučaj. Kad su u pitanju kihanje i srce, kihanje može uzrokovati promjene u tlaku i kapacitetu prsnog koša koje utječu na rad srca i protok krvi, ali samo srce ne staje.

Umjesto toga, dolazi do kratke promjene ritma koji se odmah vraća u normalu dok srce nastavlja pumpati.

U rijetkim slučajevima kihanje može uzrokovati nagli pad krvnog tlaka koji dovodi do nesvjestice. Međutim, to nije posljedica samog kihanja, već postojećeg stanja poput hipotenzije (niskog krvnog tlaka). Čak i tada kihanje ne uzrokuje zaustavljanje srca.

Kihanje i srce – što se događa?

Ritam srca kontrolira “pacemaker” srca koji se naziva sinusni čvor (SA čvor). SA čvor stvara električni impuls koji uzrokuje kontrakciju gornjih srčanih komora (atrija). Signal zatim prolazi kroz atrioventrikularni (AV) čvor do donjih srčanih komora (ventrikula), uzrokujući njihovu kontrakciju.

Tijekom kihanja dolazi do promjena u tlaku i kapacitetu prsnog koša koje mogu privremeno stisnuti srce dok se dijafragma, koja odvaja prsnu i trbušnu šupljinu, kontrahira. Ova kontrakcija također pritišće vagusni živac koji kontrolira i dijafragmu i rad srca.

SA čvor na ove promjene reagira sinkronizacijom ritma na kraju kihanja, kako bi otkucaji srca nastavili normalno.

Evo kako to funkcionira.

1. Kada kihnete, prvo udahnete, što povećava tlak u prsima dok se pluća šire.
2. Zatim se dijafragma naglo kontrahira, izbacujući zrak iz pluća i gornjih dišnih puteva.
3. Tijekom tog procesa kontrakcija dijafragme pritišće vagusni živac, privremeno usporavajući rad srca.
4. Istovremeno, povećani tlak u prsima privremeno pritišće srčani mišić, smanjujući njegovu sposobnost potpune kontrakcije ili opuštanja.
5. Da bi nadoknadio ovo, SA čvor ponovno sinkronizira srčani ritam na kraju kihanja kako bi se nastavio istim tempom kao i prije.

Što je sinkopa izazvana kihanjem?

Sinkopa izazvana kihanjem odnosi se na nesvjesticu koja se javlja zbog naglog pada krvnog tlaka tijekom kihanja. To je rijetka pojava koja pogađa osobe s postojećom hipotenzijom ili one čiji je krvni tlak nizak zbog lijekova ili drugih uzroka.

Kada kihnete, naglo izbacivanje zraka uzrokuje privremeni pad krvnog tlaka i srčanog ritma. Kod nekih ljudi taj pad može biti dovoljno značajan da uzrokuje kratkotrajni nedostatak kisika u mozgu, što dovodi do nesvjestice.

Što se događa kada kihnete?

Kihanje je zaštitni refleks osmišljen da izbaci sluz i nadražujuće čestice iz pluća ili gornjih dišnih puteva.

Tijekom kihanja živčani signali iz dišnih puteva aktiviraju dio mozga zvan moždano deblo, koje pokreće refleks kihanja. Aktivacija se odvija kroz brzi lanac događaja:

1. Najprije duboko udahnete, povećavajući tlak u plućima.
2. Istovremeno, meko nepce na stražnjem dijelu krova usne šupljine spušta stražnji dio jezika, djelomično blokirajući stražnji dio grla, što stvara nizak tlak u nosnoj šupljini.
3. U trenutku oslobađanja trbušni mišići i dijafragma se naglo kontrahiraju, uzrokujući eksplozivno ispuštanje zraka.
4. Promjena tlaka tjera zrak da izađe kroz nosnice, a sluz i ostale čestice da se izbace kroz usta.

Uzroci kihanja

Osim nadražujućih tvari u zraku, kihanje mogu uzrokovati i vanjski podražaji koji iritiraju dišne puteve ili šalju neuredne signale moždanom deblu. Među uobičajenim i neuobičajenim okidačima kihanja su:

• alergeni u zraku, poput peludi ili plijesni
• iritansi u zraku, poput prašine
• virusne infekcije gornjih dišnih puteva, poput prehlade ili gripe
• određeni jaki mirisi, uključujući parfeme ili dim
• udisanje vrlo hladnog zraka
• jedenje začinjene hrane
• nagla izloženost jakom svjetlu (tzv. fotokijasti refleks)
• polupun želudac (tzv. gustatorni rinitis)
• apstinencija od određenih lijekova.

Prednosti kihanja

Ako osjećate da ćete kihnuti, najbolje je pustiti da se to dogodi. Kihanje pomaže tijelu:

• očistiti sinuse od prašine i alergena
• očistiti pluća i dišne puteve od sluzi i zagađivača
• eliminirati bakterije i viruse koji bi se mogli proširiti na uši i uzrokovati infekciju.

Kihanje sa zatvorenim ustima ili stisnutim nosnicama ne samo da ometa ovaj proces, već može biti i štetno. Tijekom intenzivnog kihanja kihanje sa zatvorenim ustima može ozlijediti dijafragmu, probušiti bubnjić ili prouzročiti pucanje sitnih krvnih žila u očima.

Umjesto da suzbijate kihanje, kihnite u maramicu ili u pregib lakta kako biste spriječili širenje bakterija.

Pročitajte i ove članke:

• Sedam stvari u vašem domu koje izazivaju kihanje
• Šest ozbiljnih zdravstvenih rizika kada sprječavate kihanje
• Kihanje i curenje nosa: Koji su uzroci i prirodni lijekovi?

• kihanje i srce
• sinkopa izazvana kihanjem

Učitaj više izvora