Psorijatični artritis – što sve prolaze pacijenti, kakva im je kvaliteta života i troškovi liječenja
- Budite prvi i komentirajte!
- 7 min čitanja
Izvor: Getty Images
Od psorijatičnog artritisa boluje svaka treća osoba sa psorijazom, a zbog reumatskih tegoba koje se javljaju uslijed bolesti bolesnici teško mogu obavljati svakodnevne aktivnosti, što u konačnici smanjuje kvalitetu njihova života. Kako bi spriječili napredovanje bolesti, važno je pravovremeno reagirati i krenuti s odgovarajućom terapijom kako bi se bolest stavila pod kontrolu.
Kroz što sve prolaze bolesnici, kakva im je kvaliteta života i što možemo napraviti kako bismo oboljelom olakšali svakodnevicu pojasnio nam je detaljnije fizijatar-reumatolog doc. dr. sc. Frane Grubišić.
Tegobe psorijatičnog artritisa
Glavni simptom svih reumatskih bolesti jest bol, pa tako ni psorijatični artrits nije iznimka, objasnio je doktor Grubišić:
Vodeće smetnje osoba oboljelih od psorijatičnog artritisa (PsA) su bolovi u zglobovima, ali bez nekog posebnog obrasca pojavljivanja, potom izolirana oteklina jednog ili više zglobova i jedno specifično obilježje koje se stručno naziva daktilitis (u medicinskom žargonu poznato i kao “kobasičasti prst”), vidljiv kao oteklina cijelog prsta uz popratno promijenjenu boje kože (najčešće plavkasto-crvena diskoloracija). Prisutan je i subjektivan osjećaj zakočenosti u zglobovima, osobito ujutro, koja može trajati i nekoliko sati i bolesnika tjera da se probudi ranije nego inače.
Zakočenost i bol jačaju kada je tijelo u mirovanju, dok se kretanjem oni smiruju. Zato se nakon buđenja valja dobro razgibati kako bi se smanjila bol i nelagoda u zglobovima. Iako je bol kod ovih bolesnika neprestano prisutna, ona nije uvijek istog intenziteta, pa bolesnici u trenucima slabije boli mogu obavljati svakodnevne aktivnosti, objašnjava doktor Grubišić:
Važno je napomenuti kako se bol u zglobovima ne javlja istovremeno i simetrično, što kliničaru barem u ranijoj fazi omogućuje razlikovanje prema drugoj čestoj upalnoj reumatskoj bolesti – reumatoidnom artritisu. U bolesnika sa psorijatičnim artritisom vrlo je česta asimetrična raspodjela bolova u zglobovima (npr. nekoliko zglobova na šaci, jedan ručni zglob, jedno koljeno i/ili gležanj). Bol nije stalno prisutna u intenzitetu da bi bolesnika doslovno vezala za krevet ili ga preko noći onesposobila za samostalne aktivnosti. Međutim, bolesnici je mogu stalno osjećati, i to više kod dužeg mirovanja ili tijekom noći, a kod razgibavanja ili laganog vježbanja ona se može značajno smanjiti, što je jedno od obilježja upalnih reumatskih bolesti, pa tako i psorijatičnog artritisa.
Kvaliteta života oboljelih od psorijatičnog artritisa
Procjena kvalitete života osoba oboljelih od psorijatičnog artritisa jest iznimno važna jer zbog tegoba oni često nisu u mogućnosti kvalitetno obavljati samostalne aktivnosti. Kod procjene se općenito gleda zadovoljstvo određenim segmentima života – od zdravlja i emocionalnog stanja do materijalnog dobra. Procjenu kvalitete života provodi liječnik, a kako se mjeri i u koju svrhu se koristi, objasnio je doktor Grubišić:
Definicija kvalitete života, pa time i njezina sama percepcija, vrlo je individualna i raznolika u situaciji kada razgovaramo s bolesnicima. Kroz prizmu liječničkog rada, kvaliteta života obično se ne procjenjuje u onom svakodnevnom kliničkom radu jer su različiti upitnici kvalitete života povezani sa zdravljem dosta kompleksni i zahtijevaju dosta vremena. Tako da mi u svakodnevnom radu kvalitetu života prodiskutiramo s bolesnikom kroz razgovor. Govorimo li o znanstveno-istraživačkom radu, onda se mogu primjenjivati dvije skupine upitnika kvalitete života:
– generički upitnici, koji se primjenjuju kod različitih grupa bolesnika neovisno o dijagnozi bolesti/nesposobnosti (npr. SF36, Short Form 36)
– specifični upitnici/mjerni instrumenti (npr. psoriatic arthritis quality of life), koji su usmjereni na probleme povezane s određenom bolešću.
Procjena kvalitete života povezane sa zdravljem važna je za procjenu ishoda liječenja i sve više služi kao pomoćni čimbenik pri odlučivanju o odgovarajućoj terapiji.
Ne treba niti govoriti kako u kontekstu kvalitete života bolest itekako utječe i na radnu sposobnost bolesnika jer napredovanjem bolesti dolazi i do sve ograničenije pokretljivosti zglobova i njihovih deformacija. To, zajedno s generalnim simptomima poput umora, slabosti, nesanice i blago povišene tjelesne temperature, koji obično prate ovu bolest, dovodi do čestih izostanaka s posla, kao i težeg nalaženja istog, a o tome nam je nešto više rekao i doktor Grubišić:
Ako je bolest loše kontrolirana, odnosno neadekvatno liječena, ona može imati agresivniji tijek, razvijaju se strukturna oštećenja i time se narušava radna sposobnost. Ne zaboravimo da se psorijatični artritis gotovo podjednako javlja kod muškaraca i kod žena, najčešće između 30. i 40. godine, dakle radno sposobnih i produktivnih. Isto tako, psorijaza i psorijatični artritis mogu negativno utjecati na radnu produktivnost pojedinca, a jedan od razloga je i izbivanje s radnog mjesta. Kada je u pitanju status oboljelih od psorijatičnog artritisa u Hrvatskoj, Zakonom o stažu osiguranja s povećanim trajanjem, donesenim 2019. godine, utvrđeno je da oboljeli od psorijatičnog artritisa koji su u radnom odnosu dobivaju tri mjeseca dodatnog staža po godini.
Emocionalno stanje bolesnika
S obzirom na to da je riječ o bolesti koja je vidljiva na van, oboljeli se često susreću s osudom društva, koje pogrešno smatra da je psorijaza zarazna bolest. Kako je ta kožna bolest već sama po sebi izložena osuđujućim pogledima drugih, u kombinaciji s artritisom, koji se također jasno može vidjeti na zglobovima bolesnika, ono itekako utječe na psihičko stanje oboljelih. S time se slaže i reumatolog Grubišić:
Zglobni simptomi su samo jedan manji dio tegoba koje će nepovoljno djelovati na bolesnikovo funkcioniranje i biti uzrokom onesposoboljenosti. Puno negativniji učinak, pa čak i stigmatizaciju kod dijela bolesnika, uzrokuju opsežne kožne psorijatične promjene (npr. u području trupa, po nogama, a osobito na genitalnom području). Sve navedeno potencira određeno nezadovoljstvo sobom, negativan stav prema sebi, bolesti i liječenju te je kod dijela bolesnika razvoj anksiozno-depresivnih smetnji očekivan ishod.
Kako bi se pomoglo oboljelom od ove teške bolesti, vrlo bitnu ulogu u njihovu emocionalnom i psihičkom životu igraju njihovi najbliži. Odnosno, članovi obitelji bi se trebali informirati o prirodi bolesti kako bi bolesniku pružili adekvatnu potporu i pomoć te kako oboljeli ne bi izgubili nadu u pogledu liječenja, govori nam doktor Grubišić:
Članovi najuže obitelji mogu se uključiti u proces edukacije, što oboljelog člana dodatno motivira za liječenje, ali je i sama obitelj stup podrške. Jer oboljela osoba i sama može pokleknuti u situacijama kada preporučeno liječenje ne dovede dovoljno rano do poboljšanja ili u potpunosti izostane. Tu su svakako važni i prethodno spomenuti problemi poput depresije, tjeskobe, problemi sa spavanjem ili sa seksualnim životom, što narušava i onu obiteljsku dinamiku te najbliži članovi tada moraju biti poveznica s liječnicima koji bi ili savjetom ili dodatnim liječenjem “podignuli” moral oboljele osobe.
Liječenje psorijatičnog artritisa
Psorijatični artritis je bolest za koju se ne zna uzrok nastajanja (govorimo o multifaktorijalnoj etiologiji) i zbog toga je nije moguće u potpunosti izliječiti, ali se pravovremenim početkom liječenja mogu usporiti strukturne promjene i održati funkcionalnost osobe. U tom smislu, najvažnije jest prepoznati simptome na vrijeme i pravovremeno reagirati kako bi se s terapijom moglo odmah početi i tako usporiti napredovanje bolesti, smatra reumatolog Grubišić:
Mi kao specijalisti želimo postići dobru kontrolu bolesti prvenstveno u smislu upale, što znači redovito uzimanje preporučenih lijekova, vođenje brige o potencijalnim nuspojavama na lijekove. Kako je svaki bolesnik specifičan po pitanju prirode i ekspresije kliničkih simptoma, prvu liniju liječenja čine nesteroidni protuupalni lijekovi koje većina bolesnika ima kod kuće, a koji se u manjim dozama mogu dobiti i u slobodnoj prodaji, dok im više doze propisuje liječnik obiteljske medicine ili subspecijalist reumatolog. To može biti jedan od načina “prve pomoći”. U slučaju da bolesnici primijete oteklinu zgloba, oni sami mogu, na primjer, koristiti led u obliku krioobloga ili kriomasaže, eventualno i kremu ili gel na bazi nesteroidnih antireumatika, koji stavljaju na otečeni zglob i na taj način smanjuju bol i oteklinu. Ovdje napominjem da liječenje psorijatičnog artritisa uključuje, gledajući dugotrajnije, i diferentnije lijekove koje preporučuju subspecijalisti reumatolozi.
Upravo zbog terapija, lijekova i pomagala koja su im potrebna, troškovi oboljelih od psorijatičnog artritisa mogu biti poprilično visoki. Iako je kod nas liječenje jeftinije u odnosu na, primjerice, Ameriku jer troškove liječenja pokriva HZZO, pacijenti moraju promijeniti životne navike i držati se uputa liječnika, koje često navode i nefarmakološke mjere koje idu na trošak bolesnika.
Pacijenti mogu promjenom životnih navika itekako ublažiti teške tegobe s kojima se nose, zaključio je doktor Grubišić:
Kad se govori o promjeni životnih navika, izbjegavanje pušenja ili barem smanjenje broja cigareta je među prioritetima. Naime, pušenje je jedan od jasno definiranih faktora rizika koji pogoduju razvoju psorijatičnog artritisa, ali i psorijaze. U pogledu prehrambenih navika, općeniti je stav da se bolesnici kvalitetno hrane, dakle redovno uzimanje svih ključnih odrednica – ugljikohidrata, masnoća i proteina. Naglasio bih i mogućnost bavljenja određenim sportsko-rekreativnim aktivnostima, prilagođenim zdravstvenom stanju bolesnika i sezoni, što bez sumnje pridonosi poboljšanju funkcionalnog statusa lokomotornog sustava. Rehabilitacija i liječenje mogu biti dugotrajni ako je oboljela osoba spremna promijeniti dotadašnje životne navike i redovito vježbati.
Sadržaj napravljen u produkciji Nova Studija, native tima Nove TV, u suradnji s partnerom Hrvatsko reumatološko društvo po najvišim profesionalnim standardima.
Tekst Dana
Za vas izdvajamo
