U eksperimentu koji pomalo podsjeća na znanstvenu fantastiku istraživači su uspjeli izvući poznatu pjesmu skupine Pink Floyd pod nazivom Another Brick in the Wall izravno iz mozgova ljudi. Koristeći kombinaciju elektroda, računalnih modela i skeniranja mozga, znanstvenici su prethodno uspjeli dešifrirati i rekonstruirati pojedinačne riječi i cjelovite misli iz aktivnosti mozga.

Ova najnovija studija, objavljena u časopisu PLOS Biology, ide korak dalje pokazujući da se glazba, u ovom slučaju pjesme, također mogu dešifrirati iz aktivnosti mozga. Istraživanje otkriva kako različite regije mozga obrađuju različite aspekte glazbe, kao što su ritam, harmonija i tekstovi, i ima potencijal unaprijediti komunikacijske uređaje za ljude sa stanjima poput paralize, koja ograničavaju njihovu sposobnost govora.

Kako bi odgonetnuo pjesmu, Ludovic Bellier, neuroznanstvenik sa Sveučilišta Kalifornija u Berkeleyu, i njegov tim ispitali su moždanu aktivnost koju su zabilježile elektrode ugrađene u mozgove 29 osoba s epilepsijom. Dok su bili pod nadzorom u bolnici, ti pojedinci su slušali kultnu rock pjesmu iz 1979.

Nevjerojatna činjenica je da elektrode nisu detektirale samo neuronske signale povezane s tekstom pjesme, već i one povezane s njezinim glazbenim komponentama, poput ritma i harmonije.

Ove zvukove (odnosno pjesmu u mozgovima ispitanika) možete preslušati na poveznici.

Robert Zatorre, neuroznanstvenik sa Sveučilišta McGill u Montrealu, koji nije bio uključen u istraživanje, pohvalio je studiju kao izvanredno postignuće zbog izravnog bilježenja aktivnosti neurona.

Specifične regije mozga reagiraju na glazbu

Studija istražuje koje specifične regije mozga reagiraju na različite glazbene elemente. Primjerice, određeni dijelovi gornje temporalne vijuge (STG), smješteni u donjoj sredini obje strane mozga, pokazali su povećanu aktivnost kao odgovor na određene zvukove, poput nota gitare. U međuvremenu, drugi dio STG-a ostao je aktivan tijekom vokalnih dijelova pjesme.

Zanimljivo je da se desna strana mozga, točnije STG, čini ključnom u dešifriranju glazbe, budući da je izostavljanje informacija iz ovog područja u kompjutorskom modelu dovelo do smanjenja točnosti rekonstrukcije pjesme.

Bellier, koji je i sam glazbenik, naglašava važnost razumijevanja načina na koji mozak obrađuje glazbu kao temeljni aspekt ljudskog iskustva. On predviđa budućnost u kojoj je moguće dekodirati i generirati različite prirodne zvukove, ne ograničavajući se samo na glazbu. Kratkoročno gledano, integracija glazbenih elemenata govora, kao što su visina i boja, u BCI-ju (brain-computer interface) mogla bi uvelike koristiti pojedincima s ozljedama mozga, paralizom ili sličnim stanjima, poboljšavajući njihove komunikacijske sposobnosti.

Međutim, studija postavlja izazove za daljnje istraživanje glazbene percepcije, s obzirom na to da je područjima mozga odgovornim za obradu glazbe teško pristupiti bez invazivnih tehnika. Osim toga, i dalje postoje pitanja o tome može li se računalni model, uvježban na samo jednoj pjesmi, primijeniti na druge vrste zvukova, poput lajanja psa ili zvonjave telefona. Unatoč tome, krajnji cilj je proširiti mogućnosti BCI-ja i ponuditi nove mogućnosti za pojedince s komunikacijskim ograničenjima.

Pročitajte i ove članke:

• Psihologinja otkriva: Ples i glazba tvore jednu od najuspješnijih terapija za neurodegenerativnu bolest koja pogađa milijune ljudi
• Sviranje klavira pozitivno djeluje na mozak: Znanstvenici vide potencijal u terapiji osoba s mentalnim potekoćama
• Seks i glazba: Zvuk može biti okidač seksualnog uzbuđenja! Evo koje su prednosti slušanja vaših omiljenih pjesama u krevetu.

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

Pokrovitelj Donat

Pobijedite nadutost: Lagani i osvježavajući ljetni obroci za zdravu probavu

• Nova Studio
• 4 min čitanja

• BCI
• istraživanje
• neuroznanstvenici
• pink floyd