Koljeno (articulatio genus) je zglob koji spaja bedrenu kost s goljeničnom (potkoljeničnom) kosti. Sastoji se od dva zgloba – natkoljenična (femur) i potkoljenična (tibija) kost čine jedan zglob, dok natkoljenična kost i iver (patela) čine drugi zglob. 

Koljeno je zglob koji u ljudskom tijelu omogućuje savijanje (fleksiju) i ispružanje (ekstenziju), kao i blagu unutrašnju i vanjsku rotaciju. 

Zglobne plohe na kostima pokrivene su zglobnom hrskavicom koja služi prijenosu težine te omogućuje glatko klizanje zglobnih ploha pri izvođenju kretnji.

Koljeno je ujedno i najveći ljudski zglob koji podnosi veliko opterećenje, a pogotovo kod osoba koje se bave zahtjevnijim fizičkim aktivnostima. Koljeno se s vremenom troši. Prilikom izlaganja prekomjernim opterećenjima, koljeno je podložno oštećenjima, što se posebno odnosi na meniskus i ligamente. Zglob je koji se najčešće ozljeđuje.

Od bolova u području koljena najčešće pate sportaši i bivši sportaši. Košarkaši, skijaši i tenisači su posebno izloženi. Navedeni sportovi zahtijevaju nagle intervencije, stoga su i koljena izložena naglim i čestim rotacijama, prilikom čega dolazi do slabljenja i trošenja zglobne hrskavice.

Pretile osobe su također izložene povećanom riziku od oštećenja koljena zbog povećanog opterećenja na zglobove. 

Bol u koljenu i osteoartritis 

Bolovi u koljenu mogu biti uzrokovani i osteoartritisom. Nedavna studija s University of Leeds utvrdila je da bol u koljenu prilikom penjanja može biti jedan od ranih znakova osteoartritisa.

Kod ispitanika unutar studije, bol u koljenu nije bila konstantna, već se javljala samo prilikom penjanja uz stepenice. Daljnjim proučavanjem otkriveno je da je bol uzrokovana osteoartritisom.

Osteoartritis se uglavnom javlja nakon 40. godine života. Drugi je najčešći uzrok kronične onesposobljenosti i to prvenstveno zglobova koljena.

Pod pretjeranim opterećenjima na zglob koljena podrazumijeva se sjedenje s koljenima savijenim za 90 i više stupnjeva te sjedenje s nogama podvučenim pod stolicu.

Prema učestalosti zahvaćenosti prvo se javljaju promjene na zglobovima prstiju šaka, zatim na koljenima, a onda na kukovima i drugim zglobovima.

Oteklina koljena

Oteklina zgloba koljena povezuje se s različitim dijagnozama (je li koljeno naglo oteklo nakon traume ili nakon nekog perioda).

Uzrok oticanja mogu biti višestruke ozljede/traume unutarnjih zglobnih struktura (ruptura (puknuće) prednjeg križnog ligamenta ili fraktura tibije).

Ako koljeno postepeno otiče kroz sate ili dane nakon traume, najvjerojatnije se radi o nagnječenju ili rupturi meniska ili istegnuću ligamenata. Ako ono pak otiče bez prisutnosti traume, sumnja se na osteoartritis, giht ili upalni artritis.

Lokalizacija boli u koljenu:

• Prednji dio koljena – širenje boli preko prednjeg dijela koljena najčešće je povezana s koljenskom čašicom (patelom).
• Unutar koljena – bol unutar koljena, prema medijalnoj strani, najčešće je povezana s oštećenjem medijalnog meniska, medijalnog kolateralnog ligamenta ili artritisa; a prema lateralnoj strani s oštećenjem lateralnog meniska, lateralnog kolateralnog ligamenta, tendinitisom i artritisom.
• Stražnji dio koljena – bol u stražnjem dijelu koljena može biti uzrok nakupljanja zglobne tekućine ili Bakerovom cistom (potkoljenična cista).

Skakačko koljeno

Skakačko koljeno je sindrom prenaprezanja koji se očituje pojavom boli u prednjem dijelu koljena, najčešće na vršku patele.

Bol je oštra te može biti različitog intenziteta. Obično nastaje postupno, bez povezanosti s nekom ozljedom ili traumom.

U početku se javlja samo nakon treninga ili neke fizičke aktivnosti, a prestaje nakon kraćeg razdoblja odmora. Kasnije postaje stalna i pojavljuje se prije, za vrijeme i traje dugo nakon sportske ili fizičke aktivnosti.

Što možete učiniti kada vas boli koljeno?

Predstavit ćemo vam nekoliko vježbi koje će vam pomoći ublažiti bol. Ako su problemi s koljenom ozbiljniji, bol se javlja i prilikom mirovanja ili je riječ o nepodnošljivoj boli koju ne možete zaustaviti kućnim liječenjem, javite se liječniku da vas pregleda.

Pacijente s traumom koljena je potrebno uputiti na magnetsku rezonancu koljena. Prilikom naglog javljanja boli čiji je uzrok nepoznat, magnetska rezonanca također može biti izbor. 

Magnetska rezonancija (MR) koljena je pregled kojim se dijagnosticiraju promjene kosti, ligamenata, meniskusa, mišića ali i drugih struktura koljena. Kao pregled je detaljnija od drugih metoda snimanja. MR daje detaljan prikaz stanja i struktura u koljenu.

Ovisno o vrsti uočene promjene odnosno deformacije, liječnik će vas uputiti na daljnje pretrage ili predložiti liječenje. Operacija je ponekad jedina metoda kojom se problem boli u koljenu može sanirati. 

O koljenima je potrebno voditi brigu prije nego uopće postanu bolna. Prije svake aktivnosti koja iziskuje napor, potrebno je koljena pravilno razgibati, a prilikom bavljenja zahtjevnim sportskim aktivnostima koljeno zaštititi od moguće ozljede.

Vježbe za razgibavanje koljena

Prilikom razgibavanja koljena, potrebno je maksimalno smanjiti opterećenje na koljeno.

Vožnja bicikla pomaže u razgibavanju koljena, ali je razina opterećenja poprilično visoka. 

Vježbe za okolne mišiće koljena

Uz koljeno dobro je vježbati i okolne mišiće koji ga drže na mjestu. Jači mišići znače i stabilnije koljeno.

Kod kuće možete vježbati čučnjeve. Kod svih vježbi koje zahtijevaju savijanje koljena (čučnjevi) koljena nikada ne smiju prijeći liniju nožnih prstiju jer takvo držanje snažno opterećuje strukture ispod čašice koljena.

Vožnja bicikla i planinarenje vam mogu pomoći u jačanju mišića koljena, no prije prakticiranja takvih aktivnosti posavjetujte se sa svojim liječnikom. Biciklisti trebaju pravilno namjestiti visinu sjedala i volana kako bi tijelo bilo u pravilnom položaju tijekom vožnje te kako bi se izbjeglo nepravilno držanje kralježnice i nepravilno savijanje koljena.

Anaerobne vježbe za kvadricepse koje se izvode na spravama u teretani, također su odličan izbor, no ako niste sigurni kako pravilno vježbati, radije se posavjetujte s instruktorom. Potreban je oprez – obavezno si osigurajte kvalitetnu obuću koja dobro učvršćuje gležanj te izbjegavajte tvrde podloge poput betona.

Bol u koljenu i mršavljenje

Ako osjećate da vam višak kilograma stvara pritisak na koljeno, iznimno je važno pokušati smršavjeti. 

Smanjivanje opterećenja na koljenu i ortopedska pomagala

Jedna od korisnih stvari koju možete učiniti je smanjiti opterećenje na koljeno. Za to postoje platneni zavoji, potpore, odnosno bandaže za koljena, stabilizatori koljena, štitnici i ortoze.

Možda ćete trebati isprobati nekoliko modela dok ne otkrijete koji vam najbolje odgovara. 

Možete ih nabaviti u ljekarnama ili u specijaliziranim prodavaonicama s ortopedskim pomagalima. 

Hodanje sa štapovima

To mogu biti štapovi za planinarenje,  trekking štapovi ili skijaški štapovi. Hodanje sa štapovima prebacit će dio opterećenja s nogu na ruke i s koljena na ramena. Tako ćete jačati ruke, a rasteretiti bolno koljeno.

Gelovi i krema protiv bolova u koljenu

Kao zadnja metoda obrane protiv boli koriste se gelovi i kreme koji se nanose na koljeno. Raspitajte se u lokalnoj ljekarni o dostupnim proizvodima i njihovoj kvaliteti. Gelovi i kreme pružaju kratkotrajan osjećaj olakšanja te je u slučaju kronične boli potrebno popiti i lijek protiv boli (analgetik). 

Najvažniji savjet za zaštitu koljena

Ovaj savjet odnosi se najviše na mlade koji još nisu iskusili bolno koljeno pa obično ne vode računa o opasnostima. Bez obzira imate li ili ne bol u koljenu uvijek razgibajte koljeno prije nego radite bilo kakve nagle pokrete kao što su skakanje, trčanje, energična vožnja bicikla – najvažnija je prevencija.

Koljeno nam je od neizmjerne važnosti pri kretanju pa moramo obratiti pozornost na očuvanje zgloba i njegovih struktura.

• bolovi u koljenu
• magnetska rezonanca
• osteoartritis
• skakačko koljeno
• zdravlje kostiju
• zdravlje zglobova
• zglobovi

Učitaj više izvora