Zašto neurotične osobe imaju toliko negativnih osjećaja?
- Budite prvi i komentirajte!
- 2 min čitanja
Neuroticizam je jedna od najzanimljivijih, ali i najizazovnijih osobina ličnosti. Ako ste skloni zabrinutosti, tjeskobi i intenzivnim negativnim emocijama, moguće je da imate povišenu razinu neuroticizma.
No, zašto se neke osobe češće i snažnije nose s negativnim osjećajima? Novo istraživanje otkriva što se zapravo događa u pozadini – i zašto se čini da negativne emocije kod nekih ljudi jednostavno ne jenjavaju.
Zašto neke osobe češće osjećaju negativne emocije?
Neuroticizam je jedna od pet velikih dimenzija ličnosti (tzv. Big Five model). Povezuje se s učestalijom pojavom brige, tjeskobe, napetosti i drugih neugodnih emocija.
No ključno pitanje glasi – zašto je to tako? Što kod osoba s visokim neuroticizmom utječe na njihovu emocionalnu svakodnevicu?
Odgovor su pokušali dati Mario Wenzel, Aleksandra Kaurin, Whitney Ringwald, Oliver Tuscher, Thomas Kubiak i Aidan Wright u istraživanju objavljenom 2026. godine u časopisu Journal of Personality and Social Psychology.

Što su istraživači otkrili?
Znanstvenici su analizirali podatke iz više studija koje su obuhvatile više od tisuću ispitanika i gotovo 100.000 pojedinačnih procjena emocija tijekom dana.
Sudionici su u nasumičnim trenucima dobivali signal da zabilježe:
- koliko se u tom trenutku osjećaju pozitivno ili negativno
- jesu li doživjeli neki pozitivan ili negativan događaj
- koliko je taj događaj bio emocionalno snažan.
Usto su ispunili upitnike ličnosti, pa je bila poznata njihova razina neuroticizma.
Rezultati su pokazali tri ključne razlike
U usporedbi s osobama koje imaju nizak neuroticizam, osobe s visokim neuroticizmom:
- češće primjećuju negativne događaje – zbog toga i prijavljuju da ih doživljavaju više
- snažnije reagiraju na negativne situacije – ne samo da ih doživljavaju intenzivnije, već ih procjenjuju kao još negativnije
- sporije se oporavljaju nakon neugodnih iskustava – njihove negativne emocije traju dulje.
Kombinacija ova tri čimbenika stvara dojam neprekidnog niza negativnih događaja koji se međusobno nadovezuju i održavaju loše raspoloženje.
A što je s pozitivnim emocijama?
Jedno od najzanimljivijih otkrića odnosi se na pozitivne osjećaje. Možda biste pomislili da osobe s visokim neuroticizmom slabije doživljavaju pozitivne događaje. Međutim, istraživanje pokazuje suprotno.
Kada dožive nešto lijepo, osobe s izraženim neuroticizmom zapravo to osjećaju još intenzivnije nego osobe s nižom razinom ove osobine.
Dakle, problem nije u tome što ne mogu osjetiti radost. Problem je u tome što:
- negativne situacije doživljavaju vrlo snažno
- negativne emocije dulje traju
- te negativne emocije “povlače prema dolje” i pozitivno raspoloženje.
Zbog toga, unatoč snažnim reakcijama na lijepe trenutke, ukupna emocionalna ravnoteža naginje prema negativnoj strani.

Zašto je ovo važno?
Osobe koje često osjećaju tjeskobu i negativne emocije imaju povećan rizik od razvoja depresije i anksioznih poremećaja. Zato je važno razumjeti mehanizme koji stoje iza tih emocionalnih obrazaca.
Primjerice, u terapijskom radu može se raditi na:
- načinu na koji procjenjujete situacije
- smanjenju intenziteta reakcije na neugodne događaje
- razvijanju bržeg emocionalnog oporavka.
Ako naučite drugačije tumačiti ono što vam se događa, moguće je ublažiti jačinu negativnih emocija i prekinuti začarani krug koji ih održava.
Pročitajte i ove članke:
- Neuroticizam: Psihologinja otkriva sve o osobini ličnosti koja se smatra glavnim rizikom za razvoj psihopatoloških problema
- Tipovi osobnosti: Psihologinja otkriva kako ih prepoznati
- Ove osobe češće imaju partnere s poremećajem ličnosti!
Tekst Dana
Za vas izdvajamo
Tihi ubojica u vašim arterijama: Evo kako nastaje plak i kako ga zaustaviti na vrijeme!
- Tomislav Stanić
- 3 min čitanja
- Markman, A. (2026). Why Do Neurotic People Have So Many Negative Feelings? Psychology Today.
- Wenzel, M. i sur. (2026). Unraveling the link between neuroticism and well-being in daily life: The role of event occurrence, event appraisals, affective reactivity, and affective recovery. Journal of Personality and Social Psychology, 130(1): 93–108.