Obrnuta psihologija je strategija uvjeravanja kojom pokušavamo dobiti ono što želimo zahtijevanjem ili sugeriranjem onoga što ne želimo. Iako je sama definicija na prvi pogled zbunjujuća, u nekim situacijama se obrnuta psihologija smatra učinkovitom. Svaki put kada pokušavamo nekoga natjerati da učini ono što želimo tražeći od njega da učini suprotno i očekujući da se ne složi s nama, koristimo metodu obrnute psihologije.

Obrnuta psihologija – značenje

Kada govorimo suprotno od onoga što želimo, a nadamo se da ćemo ipak dobiti ono što želimo, moramo biti jako vješti u komunikaciji kako se ne bismo zapetljali u pomalo zbunjujuće tehnike obrnute psihologije koje mogu rezultirati uspjehom, ali i neuspjehom. Umjesto da izravno komuniciramo svoje želje, skrivamo ih i umjesto toga tražimo suprotno od onoga što želimo. 

Ova taktika uvjeravanja može se promatrati i kao način upravljanja ponašanjem druge osobe, što realno svrstavamo pod manipulaciju. Osoba koju pokušavamo uvjeriti ne mora biti svjesna što se događa niti prepoznati komunikacijske strategije koje koristimo, pri čemu su pravi motivi i ciljevi razgovora skriveni i nejasni.

Pročitajte članak “Manipulatori – tko su, kako ih prepoznati i nadmudriti?“.

Obrnuta psihologija u psihoterapiji

Kada se pomnije ispita učinkovitost ove strategije uvjeravanja, riječ je o vrlo korisnoj tehnici koja se može koristiti u ispravne i dobre svrhe. Još prije nekoliko desetljeća Viktor Frankl opisao je logoterapijsku metodu koja se zove paradoksalna intencija u kojoj terapeut govori klijentu da se uključi u ponašanje koje klijent pokušava riješiti (npr. ako je netko prokrastinator, terapeut mu savjetuje da jedan sat dnevno sve odgađa). 

Ideja je da se klijentu pomogne shvatiti da je ponašanje dobrovoljno i naučeno te da se može kontrolirati. Često se dogodi da slijepom fiksacijom na ono što bismo željeli dobiti ili promijeniti dobivamo upravo suprotno – ono što ne želimo. Paradoks je u tome da sami sebi oduzimamo slobodu pri čemu gubimo kontrolu nad vlastitim ponašanjem. 

Paradoksalna intencija, kao vrsta psihoterapijske tehnike, zahtijeva edukaciju i visoku razinu svjesnosti kada je primjerena i kada je klijent za nju spreman. Frankl tvrdi da nam pretjerano usmjeravanje i pažnja prema onome što želimo (hiperintencija) zapravo onemogućava da do toga dođemo. Jednostavno rečeno, stvari funkcioniraju kada ih otpustimo ili kada preusmjerimo svoju namjeru, intenciju.

Pročitajte članak “Razbijamo ‘tabu’ odlaska psihologu: Evo kakva su iskustva onih koji su se odlučili za psihoterapiju“.

Kako i na koga djeluje obrnuta psihologija?

Obrnuta psihologija djeluje na temelju psihološkog fenomena reaktivnosti. Prema teoriji reaktivnosti, ljudi ne vole osjećati da je njihova sloboda mišljenja ili ponašanja ugrožena, zbog čega se može pojaviti snažna negativna reakcija na nekoga tko ih pokušava uvjeriti u nešto. Kao rezultat te negativne reakcije ljudi čine suprotno od onoga na što ih drugi pokušavaju nagovoriti.

Osjećaj ljudi da je njihova sloboda ugrožena pobuđuje neugodno stanje reaktivnosti koje se može smanjiti izvođenjem zabranjenog ponašanja. Ljudi smatraju da će odabiranjem suprotnog od onoga na što ih drugi pokušavaju nagovoriti potvrditi svoju neovisnost i autonomiju.

Međutim, važno je znati da obrnuta psihologija ne djeluje kod svih ljudi, nego kod onih koji se snažnije opiru konformizmu ili utjecaju većine. Za ljude koji su popustljiviji izravan zahtjev umjesto obrnutog nagovaranja će vjerojatno biti učinkovitiji. 

Ljudi koji su ležerni i opušteni flegma tipovi osobnosti će manje vjerojatno pasti pod utjecaj obrnute psihologije jednostavno zato što neće osjetiti negativni osjećaj reaktivnosti. Oni koji su razdražljiviji i općenito emocionalno pobuđeniji će vjerojatnije pasti pod ovaj utjecaj.

Pročitajte članak “Inertnost: Ljude s ovom osobinom optužuje se za lijenost, ravnodušnost i nedostatak motivacije, evo što se krije iza toga“.

Obrnuta psihologija – primjer 

Brojni su primjeri obrnute psihologije u svakodnevnom životu, ali postoje područja u kojima ćete ih zasigurno prepoznati:

• prodaja i marketing – prodavači često utječu na potrošače tako što im sugeriraju da kupe jeftiniji proizvod (nakon što su predstavili najskuplji koji imaju) ili da uopće ne kupe njihov proizvod, ali im paralelno stvaraju pozitivne emocionalne asocijacije da će učiniti ispravnu stvar ako se ipak odluče na kupovinu (moguće je da čak i oni koji su se najviše odupirali kupnji određenog proizvoda budu oni koji ga kasnije najviše zagovaraju)
• roditeljstvo i odgoj – roditelji često koriste tehnike obrnute psihologije kako bi naveli svoju djecu da rade ono što smatraju najboljim za njih, pri čemu im namjerno sugeriraju da nešto ne učine nadajući se da će učiniti upravo suprotno
• obrazovanje i škola – učitelji također koriste ove tehnike kako bi zainteresirali svoje učenike za teške predmete što može imati vrlo pozitivne rezultate ako se pravilno koristi (npr. ako za neki zadatak sugeriraju da je najteži i najzahtjevniji i da ga gotovo sigurno neće nitko točno riješiti, možda će dobiti veću motivaciju učenika i želju da ipak pokušaju)
• partnerski odnosi – obrnuta psihologija u ljubavi nije rijetka pojava, ali može predstavljati veći problem nego u nekom drugom području jer druga strana može prepoznati manipulativan oblik pokušaja promjene ponašanja, što može rezultirati gubitkom povjerenja i distanciranjem.

Pročitajte članak “Bipolarni poremećaj i brak: Kako se ponašati prema osobi s bipolarnim poremećajem?“.

Kako prepoznati obrnutu psihologiju?

Kao što svaki lijek može postati otrov u pretjeranim količinama, tako i obrnuta psihologija može vrlo brzo prijeći u način manipulacije. Stoga je dobro biti upućen u znakove koji mogu sugerirati da netko pokušava iskoristiti ove metode kako bi utjecao na vaše ponašanje:

• ako osoba daje pretjerano negativne komentare za koje se čini da su osmišljeni kako bi izazvali reakciju
• ako osoba stalno ponavlja istu ideju do te mjere da zaista poželite učiniti suprotno da je uvjerite ili razuvjerite
• ako osjećate da netko želi da nešto učinite ili vas navodi na neki postupak, ali vam to ne daje izravno do znanja
• ako ćete prema nekoj računici dobiti više ako učinite nešto suprotno od onoga što osoba predlaže
• ako izbor za koji se osoba zalaže uopće nije u skladu s njihovim prethodnim izborima
• ako osoba odjedanput počne zagovarati ponašanje koje inače nije preferirala
• ako osoba koristi previše negacija za neko ponašanje s ciljem izazivanja na pokušaj (npr. “Nemoj to raditi.”, “Kladim se da ionako to ne bi mogao učiniti.”, “Nikad to ne bih učinio.”, “Ionako to nije za tebe.” itd.).

Iako obrnuta psihologija ima svoje prednosti i nedostatke, činjenica je da se može iskoristiti u pozitivne svrhe ako oni znače poticanje ponašanja koje je u najboljem interesu druge osobe (npr. za dijete koje ne želi jesti povrće). Kada je u pitanju osoba koja je sklona suprotstavljati se normama, zabranjivanje željenog ponašanja može biti način za poticanje društveno prihvatljivijeg ponašanja.

Međutim, činjenica je da se ljudi mogu osjećati prilično izmanipulirano nakon što shvate kako ste izazvali određeno ponašanje, zbog čega se gubi povjerenje ili prekida odnos. Isto tako, ako ispred sebe imate osobu koja cijeni vaše mišljenje i vjeruje vam, možda ćete dobiti kontraefekt tako što ćete je nagovoriti na nešto što ni vi ne biste željeli ili ćete morati priznati da ste je izmanipulirali kako biste objasnili svoju naglu promjenu mišljenja.

Pročitajte i članke:

• Gaslighting: Psihologinja otkriva kako prepoznati i kako odgovoriti na ovaj oblik emocionalnog zlostavljanja
• Oprez: Tri dokaza da s vama netko manipulira.

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

Ne trebaju vam utezi!

12 vježbi s vlastitom težinom za izgradnju mišića

• Tomislav Stanić
• 4 min čitanja

• kako prepoznati obrnutu psihologiju
• manipulacija
• obrnuta psihologija
• obrnuta psihologija u ljubavi
• obrnuta psihologija u psihoterapiji
• obrnuta psihologija u svakodnevnom životu