Nosite “rizični” gen za Alzheimerovu bolest? Novi lijek mogao bi vam promijeniti budućnost!

novi lijek za Alzheimerovu bolest usporava gubitak pamćenja

Iako znanstvenici još uvijek ne znaju točan uzrok Alzheimerove bolesti, istraživanja pokazuju da genetika igra značajnu ulogu. Jedan gen, poznat kao APOE4, posebno je povezan s rizikom od razvoja ove vrste demencije.

Procjenjuje se da 15 – 25 % opće populacije nosi ovaj gen.

Osobe koje imaju dvije kopije gena (APOE4/4) izložene su još većem riziku – njihova vjerojatnost da razviju Alzheimerovu bolest do 85. godine života može biti i do 60 % veća.

Prema neurologinji dr. Susan Abushakra, pacijenti s APOE4/4 suočavaju se s najvišim genetskim rizikom, bržim napredovanjem bolesti i ograničenim opcijama liječenja.

Također, trenutačne terapije koje ciljaju beta amiloid mogu kod ove skupine izazvati nuspojave poput oticanja mozga ili krvarenja.

Novi oralni lijek valiltramiprosat (ALZ-801)

Novo istraživanje, objavljeno u časopisu Drugs, testiralo je lijek valiltramiprosat (ALZ-801) na pacijentima s APOE4/4 u ranoj fazi Alzheimerove bolesti, uključujući blagi kognitivni deficit i ranu demenciju.

Lijek djeluje tako da sprječava nakupljanje malih proteinskih klastera, tzv. amiloidnih oligomera, koji su toksični za neurone.

Za razliku od terapija koje uklanjaju plakove kasnije u bolesti, ALZ-801 djeluje rano, prije nego što plakovi nastanu, što može usporiti napredovanje bolesti i izbjeći nuspojave viđene kod drugih tretmana.

Procjenjuje se da 15 – 25 % opće populacije nosi rizični gen za Alzheimerovu bolest
FOTO: Shutterstock

Istraživanje i rezultati

U studiji je sudjelovalo 325 ispitanika u dobi 50 – 80 godina s APOE4/4 genotipom i ranim simptomima Alzheimerove bolesti. Sudionici su nasumično raspoređeni u dvije grupe – jedna je primala ALZ-801, a druga placebo.

Rezultati su pokazali da su pacijenti u ranoj fazi kognitivnog deficita koji su primali ALZ-801 imali sporiju atrofiju mozga i manju neurodegeneraciju. MRI snimke pokazale su očuvanje volumena mozga i zaštitu neurona, što upućuje na usporavanje kognitivnog opadanja.

Dr. Abushakra ističe da je rano otkrivanje i intervencija ključna – pacijenti u blagoj fazi demencije nisu imali značajne kliničke koristi, dok su oni koji su počeli terapiju u fazi blagog kognitivnog deficita pokazali najveće poboljšanje – usporeno gubljenje pamćenja, stabilizaciju funkcija i zaštitu od atrofije mozga.

Sigurnost i perspektive

Dr. Jasdeep Hundal iz Hackensack Meridian Healtha za Medical News Today naglašava da lijek, iako ne pokazuje jasne koristi za sve pacijente u ranoj fazi Alzheimerove bolesti, djeluje obećavajuće kod onih s vrlo ranim simptomima.

Lijek se pokazao sigurnijim u usporedbi s drugim tretmanima koji mogu izazvati ozbiljne nuspojave.

Neurolog dr. Clifford Segil dodaje da još uvijek postoji potreba za sigurnim i učinkovitijim lijekovima za gubitak pamćenja.

Modernim tehnikama snimanja moguće je pratiti anatomske promjene mozga i evaluirati učinkovitost terapija, a nova istraživanja poput ALZ-801 mogla bi otvoriti put sigurnijim i učinkovitijim opcijama za pacijente s ograničenim izborom liječenja.

Pročitajte i ove članke:

Članak objavljen:

Saznajte više o alzheimerovoj bolesti u sljedećim tekstovima:

Ocijenite članak

0 / 5   0

Foto: Shutterstock

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Podijelite članak

Kopirajte adresu