Čitanje je jedna od najsloženijih jezičnih djelatnosti čiji je razvoj produkt evolucijskih promjena ljudskog mozga. U pitanju je kognitivni višestruki proces u kojem prepoznajemo riječ kao preduvjet razumijevanja njezinog značenja.

Neovisno o kronološkoj dobi, čitanje je važan pokretač mašte, zabave i opuštanja. Usto, čitanje nam omogućuje učenje novih informacija, razvoj analitičkog i kritičkog razmišljanja, povećanje vokabulara i širenje znanja, a uz sve to razvijamo i čitalačku pismenost.

Na pitanja vezana za važnost čitanja kod djece i odraslih, razvoj čitalačke pismenosti i logopedske vježbe za čitanje odgovore nam je dala Helena Obučina, magistra logopedije i doktorandica Poslijediplomskog doktorskog studija Cjeloživotno obrazovanje i obrazovne znanosti (Učiteljski fakultet, Sveučilište u Zagrebu).

Važnost čitanja i čitalačka pismenost

Čitanje je izrazito složen kognitivni proces asocijativnih kortikalnih područja mozga koja su vezana uz obradu jezika i semantičkih mreža. Uključuje prepoznavanje glasova u tekstu, njihovo povezivanje u riječ te razumijevanje pročitanog. U pitanju je složena jezična djelatnost koja se sastoji od višestrukih procesa koji se odvijaju istovremeno.

Uz čitanje se veže pojam čitalačke pismenosti koju Međunarodno istraživanje razvoja čitalačke pismenosti (Progress in International Reading Literacy Study, PIRLS) definira kao sposobnost razumijevanja i upotrebe pisanih jezičnih formi zadanih od strane društva ili vrednovanih od strane pojedinca.

Naša sugovornica, magistra logopedije Obučina, ističe:

Čitalačka pismenost je jedna od najvažnijih kompetencija koju učenici stječu u prvim godinama svojeg obrazovanja, a ista je temelj za savladavanje nastavnog gradiva svih školskih predmeta te omogućuje osobni rast, razvoj i razonodu osposobljavajući djecu za sudjelovanje u širem društvenom životu.

Nadalje, uz čitalačku pismenost usko se veže izrazito važan pojam čitanja s razumijevanjem koji se smatra krunom čitateljske sposobnosti, a pretpostavlja sposobnost čitanja, znanje o značenju pojedinih riječi i njihovih veza te znanje o svijetu. Ova vrsta pismenosti je povezana sa sklonošću prema cjeloživotnom obrazovanju.

Što kažu istraživanja?

Mnoga istraživanja pokazuju kako su razine čitalačke pismenosti bolji prediktori gospodarskog rasta od obrazovnog postignuća neke zemlje, pa su tako postignuća u PISA i PIRLS istraživanjima bolji prediktori uspjeha učenika od ocjena u školi.

PISA (Programme for International Student Assessment), odnosno Međunarodni program za procjenu znanja i vještina učenika najveće je svjetsko obrazovno istraživanje koje provodi Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) od 1997. godine u zemljama članicama i partnerskim zemljama.

Cilj istraživanja je prikupljanje međunarodno usporedivih podataka o znanju i vještinama 15-godišnjih učenika s obzirom na to da većina tada završava obvezno obrazovanje pa se želi ispitati u kojoj su mjeri spremni za aktivno i uspješno sudjelovanje u društvenom životu zajednice.

PISA ispituje znanja i kompetencije učenika iz triju ključnih područja: čitalačke, matematičke i prirodoslovne pismenosti. Naime, iako je čitalačka pismenost ključna vrsta pismenosti, u skladu s društvenim razvojem i promjenom paradigme obrazovanja, i neke druge vrste pismenosti (npr. prirodoslovna i digitalna) procjenjuju se važnima za osobni razvoj pojedinca, ali i za aktivno sudjelovanje u društvu.

Trend ispodprosječnih rezultata prisutan je od 2006. godine, od kada se Hrvatska uključila u PISA istraživanje. U matematičkoj se pismenosti dječaci pokazuju statistički boljima, a u čitalačkoj pismenosti djevojčice, dok su u prirodoslovnoj pismenosti dječaci i djevojčice izjednačeni.

Znatno bolje rezultate u čitalačkoj pismenosti hrvatski učenici pokazuju u PIRLS-u, koje se provodi u petogodišnjim ciklusima s učenicima četvrtih razreda osnovne škole. Podaci za Hrvatsku dostupni su iz 2011. godine kada su naši učenici zauzeli 8. mjesto prema prosječnom uspjehu.

Logopedinja Obučina ističe:

Upravo bi podaci ovakvih studija trebali dati smjernice strategijama za podučavanje ciljanih vještina čitanja, kao što je rječničko znanje, uz strategije promišljanja i uspostavljanja analogija te kritičke analize pročitanog teksta, čime se ostvaruje istinska i dubinska sposobnost čitanja.

Kako poboljšati vještine čitanja kod djece i mladih?

Prije nego nauče samostalno čitati, djeca najviše uče od drugih koji im čitaju, tumače i objašnjavaju informacije iz okoline koju istražuju. Zajedničko čitanje važno je i za razvoj kvalitetne privrženosti te osnaživanje povezanosti s djecom. Čitanje treba postati navika, a razvoj čitalačke pismenosti obveza svima koji sudjeluju u dječjem rastu i razvoju.

Međutim, kada se pojave određene poteškoće u razvoju (pred)vještina čitanja i pisanja, potrebno je potražiti stručnu pomoć logopeda koji, uzimajući u obzir tip izraženih teškoća i kronološku dob djeteta, adekvatnim vježbama za (pred)vještine čitanja i pisanja, može pružiti odgovarajuću terapijsku podršku i djelovati na:

• razvoj predčitalačkih vještina, kao što je svjesnost djeteta o pisanom jeziku, funkcijama pisanog teksta te tehničkim karakteristikama pisma
• razvoj fonološke svjesnosti koja predstavlja razumijevanje glasovnih struktura riječi na nekoliko razina – sposobnost uočavanja rime među riječima, stapanja slogova u riječi (slogovna sinteza) te rastavljanja riječi na slogove (slogovna analiza)
• razvoj fonemske svjesnosti koja predstavlja sposobnost prepoznavanja glasovnih jedinica u riječima te manipuliranje istima
• razumijevanje jezičnih razina (glas/slovo – riječ – rečenica) te prepoznavanje slova abecede
• čitanje i pisanje manjih riječi i rečenica
• tečnost (fluentnost) u čitanju
• razumijevanje pročitanog sadržaja.

Ključno je razvijati motivaciju za čitanje od najranije dobi putem zajedničkog čitanja djeci. Naime, zajedničko čitanje u obiteljskom okruženju i odgojno-obrazovnim ustanovama potiče ugodu, znatiželju i zainteresiranost kod djece, a sama aktivnost čitanja predstavlja se kao kreativna i zabavna aktivnost.

Dugoročno, čitanje smanjuje stres, pridonosi opuštanju, usmjerava pažnju i koncentraciju, poboljšava pamćenje, smanjuje usamljenost i otkriva izvore mašte i inspiracije, što je izuzetno važno za mentalno zdravlje i cjelokupnu psihološku dobrobit pojedinca.

Pročitajte i članke:

• Čitanje naglas: Prastara praksa čije su prednosti višestruke! Evo zašto je bolje od čitanja u sebi
• Kako motivirati dijete na čitanje? Evo zašto bi čitanje trebalo biti dio rutine za male i velike i kako stvoriti interes
• Kako čitati više knjiga? Lakše je nego što mislite! Ovih 14 savjeta pomoći će vam da se motivirate i ne odustanete od cilja.

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

Ima ih više od 200!

Za ove simptome dugog COVID-a još niste čuli!

• Tomislav Stanić
• 1 min čitanja

• čitalačka pismenost
• kako poboljšati čitanje kod djece
• logopedske vježbe za čitanje