Kompulzivno laganje opisuje stanje u kojem osoba govori laži iz navike i bez ikakvog razloga. Također se često naziva i patološko laganje, iako postoje neke sitne razlike između tih pojmova.

Ljudi koji lažu ponekad nisu svjesni svojih postupaka, ali ih istina kad tad sustigne zbog čega često doživljavaju tragične posljedice kao što su samoća, napuštanje i gubitak bliskih osoba te osjećaj manje vrijednosti.

Kompulzivno laganje – definicija

Kompulzivno laganje je navika laganja. Za bolest laganja, stručni naziv nije strogo definiran zato što psihologija još uvijek traži razloge zašto ljudi lažu i na koji način se razvijaju obrambeni mehanizmi koji ljude potiču na prikrivanje istine. Stoga se koriste nazivi kompulzivno ili patološko laganje.

Njemački liječnik, dr. Delbruck, prvi je put opisao stanje kompulzivnog laganja 1891. godine kada je istraživao petero pacijenata koji su imali naviku stalno govoriti laži. Njihovo ponašanje je nazvao pseudologia phantastica, a to je stanje najbolje objašnjeno kao kompulzivno laganje.

Kompulzivno i patološko laganje – sličnosti i razlike

Kompulzivno i patološko laganje se nerijetko smatraju istoznačnicama. Čak i medicinska literatura ne razlikuje ova dva pojma, no psihološki i psihijatrijski stručnjaci su uočili da postoje značajne razlike između kompulzivnog i patološkog laganja.

Kompulzivno laganje

Kompulzivno laganje je nekontrolirana navika govorenja laži. Kompulzivni lažljivci smatraju da je bolje govoriti laži nego istinu, a uglavnom nemaju neke skrivene motive za to.

Oni sebe samo žele prikazati u boljem svjetlu kako bi se svidjeli drugima. No, ponekad znaju govoriti laži koje i njima negativno utječu na reputaciju. Čak i kad se sve razotkrije, i dalje imaju problema s govorenjem istine.

Patološko laganje

S druge strane, patološki lažljivci često imaju jasan motiv svojega laganja. Oni lažu da bi dobili pozornost ili divljenje. Također se često znaju prikazivati kao žrtve kako bi ih drugi sažalijevali ili im pomogli. Ponekad miješaju laži s istinom da na kraju i sami povjeruju u svoju laž, a često nisu svjesni postojanja problema.

Ako Vas zanima kako prepoznati patološkog lažljivca i koji su glavni simptomi patološkog laganja, možete saznati ovdje.

Kompulzivno laganje – uzroci

Psihijatri i psiholozi se još uvijek ne mogu složiti oko toga je li kompulzivno laganje samostalna dijagnoza ili je u pozadini nekog drugog poremećaja.

Uzroci trenutno nisu poznati, ali su neki stručnjaci pronašli centre u mozgu koji se aktiviraju prilikom laganja. Pritom su uočili smanjenu aktivnost u jezgri talamusa te povećanu aktivnost u prednjem cingularnom režnju.

Tim podacima su uspjeli otkriti da kompulzivno laganje može biti prouzročeno i nekim neurobiološkim razlikama među pojedincima, ali su mišljenja po tom pitanju još uvijek podijeljena.

Trenutno dijagnostički i statistički psihijatrijski priručnik ne prepoznaje kompulzivno laganje kao zasebno stanje mentalnog zdravlja, no kompulzivno laganje se često može pojaviti kao simptom:

• bipolarnog poremećaja,
• poremećaja hiperaktivnosti i deficita pažnje (ADHD),
• ovisnosti,
• graničnog poremećaja ličnosti,
• narcisoidnog poremećaja ličnosti.

Kompulzivno laganje rijetko kad ukazuje na psihozu i psihotične poremećaje što znači da su kompulzivni lažljivci itekako prisutni u realitetu bez sumanutih misli i ideja.

Neki socijalni psiholozi smatraju da čovjekova okolina igra veliku ulogu u kompulzivnom laganju zato što neki ljudi koji lažu mogu živjeti u okolini u kojoj im laganje daje mnoge prednosti pogotovo ako za njega nikad nisu dobili kaznu ili negativnu posljedicu.

Zbog toga mnogi kompulzivni lažljivci smatraju da prednosti laganja nadmašuju rizike, a ponekad im laganje može biti obrambeni mehanizam za suočavanje s niskim samopoštovanjem ili prethodno doživljenim traumama.

Kompulzivno laganje – simptomi

Ponekad je jako teško otkriti ljude koji lažu zato što čak i oni koje smatramo poštenima ponekad imaju potrebu prikriti neke dijelove istine. No, kad je u pitanju kompulzivni ili patološki lažljivac, simptomi mogu biti sljedeći:

• govore laži koje su uvjerljive, ali mogu imati i istinite elemente,
• laganje traje duže vrijeme i nije uzrokovano nekim trenutnim pritiskom,
• osoba sebe predstavlja u izrazito pozitivnom svjetlu,
• laganje ima unutarnju, a ne vanjsku motivaciju,
• ponekad izmišljaju nevjerojatne i nemoguće priče,
• imaju problema s ostvarivanjem bliskih odnosa,
• često ih napuštaju prijatelji nakon što saznaju za laži.

Kompulzivno laganje nije tako jednostavno identificirati u kliničkoj praksi. Naime, psihijatri će prvo pokušati isključiti sve druge uzroke koji mogu biti u pozadini laganja kao što je postojanje iluzija ili sindroma lažnog pamćenja.

Kompulzivno laganje – liječenje

Kompulzivni lažljivci bi trebali potražiti pomoć kvalificiranog psihoterapeuta koji im može pomoći razumjeti njihovo stanje i način na koji utječe na druge ljude.

Također mogu otkriti postoji li neka druga dijagnoza u pozadini kao što je bipolarni poremećaj ili ADHD, a u tim slučajevima bi se trebali uputiti i drugim stručnjacima, ovisno o kojoj je bolesti riječ.

Vjerojatno i sami možete pretpostaviti da je kompulzivno laganje jako teško liječiti psihoterapijom zato što se problemi javljaju kad osoba počne lagati i svojem terapeutu. Liječenje najbolje djeluje kad osoba u terapiji prizna svoje stanje, ali ako je prisiljena na terapiju vjerojatno neće htjeti surađivati.

Čini se da je kognitivno-bihevioralna terapija najbolji oblik psihoterapijskog liječenja za kompulzivne lažljivce zato što im prvo pokušava posvijestiti težinu njihovog stanja i utjecaj na druge uzimajući pritom u obzir mijenjanje stavova, mišljenja i ponašanja te shvaćanje da je istina jedini ispravan način funkcioniranja.

Isto tako, bilo koja grupa podrške može biti korisna u liječenju. Ponekad se može kontaktirati obitelj ili prijatelje kako bi se utvrdilo je li osoba zaista rekla istinu, ali onda svakako treba paziti da osoba ne izgubi povjerenje u terapeuta.

Nadalje, ako je osoba u vezi ili braku, uključivanje partnera u savjetovanje i liječenje može biti korisno za popravljanje i produbljivanje njihovog odnosa. Strategije modifikacije ponašanja (npr. igranje uloga) isto mogu biti korisne za promicanje promjena i mjerenje napretka.

Iako je kompulzivno laganje zaista izazovno i teško stanje, ono se može izliječiti. S vremenom će se stvari promijeniti, a trud i suradnja s terapeutom igraju važnu ulogu u vremenu potrebnom za liječenje. Pritom je važna podrška obitelji i prijatelja te njihovo razumijevanje kompleksnosti ovog stanja.

• kompulzivno laganje
• mentalno zdravlje
• patološki lažljivac
• patološko laganje
• psihologija