Broj liječnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti u idućih pet godina past će za 24 %, čime rad u toj djelatnosti postaje nemoguć, a broj medicinskih sestara zbog odlaska u mirovinu i nedostatka novog kadra za dodatnih 25 %, upozoravaju iz komora liječnika i medicinskih sestara.

S druge strane, projekcije za idućih pet godina pokazuju da će se broj bolničkih liječnika povećati za 23 %, s obzirom na one koji će u tom razdoblju otići u mirovinu i broj liječnika koji ulazi sustav.

Radi i 127 umirovljenika na pola radnog vremena

Kao i o drugim pitanjima, struka i tu očekuje rješenja od predstojeće reforme zdravstvenog sustava koju najavljuje ministar zdravstva Vili Beroš.

U javnom i privatnom zdravstvenom sustavu trenutno radi ukupno 15.668 liječnika, a taj se broj povećao za 9,1 % u odnosu na 2017. Njihova prosječna dob je 51 godina, a 63 % su žene.

U bolnicama je trenutno 9.170 liječnika, prosječne dobi od 43 godine. Njih 995 je starije od 60 godina, a u sustavu trenutno radi i 127 umirovljenika na pola radnog vremena.

Među njima je 6.276 specijalista, čiji je broj porastao za 300-tinjak u odnosu na 2017. godinu. S obzirom a 2.558 specijalizanata u Hrvatskoj liječničkoj komori (HLK) procjenjuju da će broj specijalista u bolnicama u pet godina narasti za 23 %.

U primarnoj zaštiti situacija je obrnuta – tamo se u idućih pet godina očekuje dodatni pad broja liječnika s obzirom na to da je trenutno svega 236 specijalizanata.

Tri milijuna prekovremenih sati godišnje

Naročito je kritično u obiteljskoj medicini gdje je trenutno svega 131 specijalizant, a njih 122 već su sada nositelji tima. Procjena je stoga da će u toj djelatnosti broj liječnika u idućih pet godina pasti za 27 %.

U obiteljskoj medicini je u ovo trenutku 2.213 doktora, nedostaje ih 150, a njih 733 je starije od 60 godina, pa će situacija, ne učini li se nešto, za pet godina biti neizdrživa, rekao je predsjednik HLK-a Krešimir Luetić na konferenciji MEDMED2022. u Grožnjanu.

Pročitajte članak “8 činjenica koje trebate znati o obiteljskim liječnicima“.

U mirovinu će u idućih pet godina otići trećina od 248 pedijatara, kojih i sada nedostaje, pa će njihov broj pasti za 13 %, a ginekologa za 10 %.

Iz Hrvatske je dosad otišao 1.021 liječnik prosječne dobi od 36 godina, iako u zadnje dvije godine odlasci stagniraju zbog pandemije COVID-a. Oni koji su otišli danas u najvećem broju rade u Njemačkoj, Velikoj Britaniji, Švicarskoj, Švedskoj, Irskoj i Austriji. Dokumente je izvadilo još 839 doktora koji u svakom trenutnu mogu otići.

Luetić ističe:

Hrvatskoj nedostaje sustav upravljanja ljudskim resursima u zdravstvu. HLK godinama traži strukovni kolektivni ugovor i zakon o plaćama te cjelovitu reorganizaciju programa specijalističkog usavršavanja, a da liječnika nema dovoljno dokazuje i podatak o tri milijuna prekovremenih sati godišnje.

Nedostaju medicinske sestre, a slijedi i dodatni manjak

Medicinskih sestara nedostaje više od 4.000, a u sljedećih pet godina između 5.500 i 7.000 sestara stječe pravo na mirovinu, podaci su Hrvatske komore medicinskih sestara.

Ukupno je u registru 38.500 sestara koje rade u zdravstvu i socijalnoj skrbi.

U Komori smatraju nužnim pod hitno povećati upisne kvote za medicinske škole za najmanje 50 %, jer će se efekti toga moći vidjeti za 3 – 5 godina.

Treba potaknuti zapošljavanje njegovateljica kao ispomoć sestrama koje su u stalnom deficitu od 25 %, povećati plaće i osigurati određene pogodnosti koje se odnose na deficitarna zanimanja.

Također, visokobrazovane sestre treba priznati kroz Uredbu o koeficijentima. Predsjednik Komore Mario Gazić kaže:

Za pet godina imat ćemo dodatni manjak od 25 % sestara. Interes za zanimanje je velik, ali upisne kvote su premale, pa smo zatražili od Ministarstva obrazovanja da se povećaju.

Pročitajte i članak “Istraživanje: Sve više zdravstvenih radnika u Hrvatskoj u “burnoutu“”.