Piše liječnik

Šifre bolesti: Popis medicinskih kodova i njihovo značenje

Budite prvi i komentirajte!
3 min čitanja

Hrvoje Pinoza

dr. med.

Međunarodna klasifikacija bolesti (engl. International Classification of Diseases, ICD) je dijagnostički alat u medicini koji se koristi za klasifikaciju i praćenje uzroka ozljeda i smrti i koji pruža informacije za zdravstvene analize, kao što je proučavanje trendova mortaliteta (smrti) i morbiditeta (bolesti).

ICD je dizajniran za promicanje međunarodne kompatibilnosti u prikupljanju i izvještavanju o zdravstvenim podacima.

Medicinska klasifikacija bolesti koristi se na globalnoj razini i pruža kritično znanje o opsegu, uzrocima i posljedicama ljudskih bolesti i smrti diljem svijeta putem podataka koji se prijavljuju i kodiraju s ICD-om.

Klinički pojmovi kodirani ICD-om glavna su osnova za zdravstveno bilježenje i statistiku bolesti u primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj zdravstvenoj zaštiti, kao i za potvrde o smrti. Ovi podaci i statistika služe za sustave plaćanja, planiranje usluga, upravljanje kvalitetom i sigurnošću te istraživanju potreba zdravstvenih usluga.

Međunarodna klasifikacija bolesti je osnova za usporedive statistike o uzrocima mortaliteta i morbiditeta u različitim zemljama i tijekom vremena već cijelo stoljeće.

Najnovija verzija ICD-a, ICD-11, usvojena je na 72. Svjetskoj zdravstvenoj skupštini 2019. i stupila je na snagu 1. siječnja 2022., a i dalje je u procesu implementacija tog sustava kod država članica. U nastavku saznajte koje su tzv. “šifre bolesti“.

Medicinska klasifikacija bolesti — FOTO: Shutterstock

Povijest i razvoj međunarodne klasifikacije bolesti

Neki od prvih pokušaja sustavne klasifikacije bolesti učinjeni su 1600-ih i 1700-ih, iako se smatralo da su dobivene klasifikacije od male koristi, uglavnom kao rezultat nedosljednosti u nomenklaturi i loših statističkih podataka.

Tijekom 1800-ih shvaćena je važnost stvaranja jedinstvenog sustava, a nekoliko medicinskih statističara se prihvatilo tog teškog zadatka.

Međunarodni statistički institut usvojio je prvu međunarodnu klasifikaciju bolesti 1893. godine koja se temeljila na Bertillonovoj klasifikaciji uzroka smrti, a razvio ju je francuski statističar i demograf Jacques Bertillon.

Godine 1898. Američka udruga za javno zdravstvo preporučila je da Kanada, Meksiko i SAD koriste taj sustav i da se revidira svakog desetljeća. Sljedećih je godina Bertillonova klasifikacija postala poznata kao Međunarodni popis uzroka smrti, i kasnije kao ICD.

Međunarodna klasifikacija bolesti je postajala sve detaljnija kroz revidirane revizije, osobito nakon 1948., kada je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) preuzela odgovornost za objavljivanje novijih verzija ICD-a i počela prikupljati međunarodne podatke za sve opće epidemiološke potrebe nadzora i upravljanja zdravljem.

WHO je značajno revidirao ICD 1980-ih i ranih 1990-ih, a nastalo djelo u tri sveska, poznato kao ICD-10 (Međunarodna statistička klasifikacija bolesti i srodnih zdravstvenih problema), objavljeno je 1992. te naposljetku zamijenilo dvotomni ICD-9 u zemljama diljem svijeta koje su koristile tu klasifikaciju.

ICD je postao temeljna klasifikacija Obitelji međunarodnih klasifikacija Svjetske zdravstvene organizacije (WHO-FIC).

Šifre bolesti – sadržaj međunarodne klasifikacije bolesti

ICD sadrži popis svih poznatih bolesti i ozljeda. Svaka je bolest detaljizirana s dijagnostičkim karakteristikama i daje joj se jedinstveni identifikator koji se koristi za kodiranje podataka o smrtnosti i o morbiditetu iz kartona bolesnika i kliničke dokumentacije.

ICD-10 koristi popis kodova od četiri znaka, od A00.0 do Z99.0, čime se bolest ili stanje klasificira u određene skupine.

Šifre bolesti – popis

Evo popisa šifri skupina bolesti iz trenutno aktivne MKB-10:

određene infekcijske i parazitske bolesti A00-B99
neoplazme C00-D48
bolesti krvi i krvotvornih organa i određeni poremećaji imunološkog sustava D50-D89
endokrine, nutricijske i metaboličke bolesti E00- E90
mentalni poremećaji i poremećaji ponašanja F00- F99
bolesti živčanog sustava G00- G99
bolesti oka i adneksa H00 – H95
bolesti cirkulacijskog (krvožilnog) sustava I00-I99
bolesti dišnog (respiracijskog) sustava J00-J99
bolesti probavnog sustava K00-K93
bolesti kože i potkožnog tkiva L00-L99
bolesti mišićno-koštanog sustava i vezivnog tkiva M00-M99
bolesti genitalno-urinarnog sustava N00-N99
trudnoća i porođaj O00- O99
određena stanja porođajnog perioda (pet mjeseci prije i mjesec dana poslije) P00-P96
prirođene malformacije, deformacije i kromosomske abnormalnosti Q00-Q99
simptomi, znakovi i abnormalni klinički i laboratorijski nalazi, neklasificirani drugdje R00- R99
ozljede, trovanja i određene druge posljedice s vanjskim uzrokom S00- T98
vanjski uzroci pobola i smrtnosti V01- Y98
čimbenici s utjecajem na zdravstveni status i kontakt sa zdravstvenim ustanovama Z00-Z99
kodovi za posebne svrhe U00-U99.