Entezopatija noge – uzroci, simptomi i liječenje

Bol u koljenima

Enteze su područja na koja se spajaju tetive i ligamenti na kost. Stvara sponu između tetive i kosti te optimizira prijenos mehaničke sile s mišića na kost čime omogućava pokrete u zglobu. Entezitis, odnosno entezopatija, nastaje upalom tih zona spajanja navedenih struktura te se oboljeli obično žale na osjećaj zatezanja, boli i neugode pogotovo prilikom hoda. Može zahvatiti bilo koje hvatište tetiva i ligamenata u tijelu, ali češće je u području noga, od kukova do gležnjeva.

Često se javlja i kad osoba koje boluju od artritisa.

Entezopatija noge – uzroci

  • prenaprezanje zgloba (svakodnevni fizički poslovi ili sportske aktivnosti),
  • pretilost (povišena tjelesna težina opterećuje zglobove i sve okolne strukture koje čine zglob stabilnim),
  • autoimune bolesti koje pogađaju zglobove (spondiloartritis, reumatoidni artritis, psorijatični artritis),
  • artritis u obitelji.

Entezopatija – simptomi

Najznačajniji simptom na kojeg se žali većina pacijenata jest bol oko pogođenog zgloba prilikom neke aktivnosti te osjetljivost na dodir.
Bolne enteze mogu biti ozbiljne, dugotrajne i ograničavajuće u svakodnevnim aktivnostima. Bol je naglašena ujutro nakon prvih par koraka, ali popusti daljnjim hodanjem.
Entezopatije donjih ekstremiteta su češće nego gornjih, pogotovo entezitis pete i na hvatištu Ahilove tetive.

Entezopatija kuka i velikih trohantera oba femura

Entezopatija koja zahvaća zglob kuka i velike trohantere oba femura (natkoljenične kosti) često uzrokuje bol i u donjem dijelu kralježnice te otežano hodanje.

U pojedinim slučajevima entezopatija bude povezana s nekom drugom bolesti koja potiho šalje simptome poput upalnih bolesti crijeva.

Entezopatija koljena

Bol u koljenu
Foto: Photo Secrets

Pojava entezopatije koljena obično upućuje na pretjeranu uporabu i stres kojemu je koljeno izloženo. Često nastane kao posljedica patelarnog tendonitisa, stanja poznatog i kao trkačko koljeno zbog jakih i oštrih pokreta te pritiska kojemu su koljeno, tj. njegove tetive izložene.

Bol se pojačava prilikom fizičke aktivnosti i opterećivanja koljena, a kasnije i prilikom obavljanja svakodnevnih aktivnosti poput ustajanja iz stolice ili uspinjanja stubama.

Entezopatija stopala

Entezopatija stopala pogađa plantarnu fasciju – donju strana koja čini svod stopala. Bol se javi zadebljanjem hvatišta na plantarnu fasciju te se pacijent žali na bol u peti i oko svoda stopala koja se osjeti prilikom hodanja.

Entezopatija na hvatištu Ahilove tetive

Posljedica kroničnog trenja Ahilove tetive na kost pete čemu pridonose skraćeni mišići potkoljenice (tzv. list) češće kod osoba koje pretežito sjede ili pretilih osoba te atletsko preopterećenje kod sportaša.

Karakteristična je bol na stražnjem dijelu pete obično blizu ruba cipele te bol na dodir hvatišta tetive i tijekom fizikalnog pregleda kad liječnik savije stopalo prema pacijentu (prema unatrag – dorzifleksija).

Dijagnoza

Bitno je pravilno procijeniti težinu entezopatije kako bi se odredila najbolja terapija. Liječnici obično najprije poseže za rendgenskim snimanjem zbog brzine i jednostavnosti pretrage, no s godinama ultrazvučna pretraga područja boli i struktura koje se nalaze ondje postaje sve češći dijagnostički alat kod iskusnih liječnika.


Ultrazvuk može dati detaljan prikaz mogućih promjena, a nije invazivna pretraga niti zrači poput rendgena. Ponekad se kombinira s Doppler ultrazvukom.
Ipak, zlatni standard i najbolje slike mišićno-koštanih struktura i upalnih promjena omogućava magnetska rezonancija (MR).

Entezopatija noge – liječenje

Ne postoji specifična terapija za entezopatiju, ali postoje određene smjernice koje olakšavaju simptome ili smiruju bolesti koje su uzrokovale entezopatiju, tzv. konzervativna terapija.

U samom početku bitno je mirovati i uzimati nesteroidne protuupalne lijekove (npr. ibuprofen) kako bi se smanjile upala i bol. Nakon prvotnog smirivanja akutne faze, preporučaju se određene vježbe poput istezanja mišića stražnje potkoljenice kod entezopatije Ahilove tetive. Ponekad je potrebno promijeniti životne navike ili fizičke aktivnosti koje su potencijalni uzročnici entezopatije.

U težim slučajevima kada bol ne popušta na ranije navedenu terapiju, daju se kortikosteroidne injekcije u bolno područje.

Kod autoimunih uzroka entezopatija prepisuju se antireumatski lijekovi koji modificiraju bolest (DMARD) i imunosupresivi (ciklosporin ili azatioprin).

Kirurški zahvat je zadnja opcija kojoj se pribjegava tek kad je neizbježno više odgađati. U slučaju zahvaćanja zglobova tipa kuka, moguće je učiniti potpunu zamjenu zgloba.

Većinom, entezopatije budu izliječene kombinacijom lijekova, specifičnih vježbi i promjenom životnih navika.

Ukoliko se radi o težem obliku entezopatije, potrebno je s liječnikom dogovoriti neki dugoročni plan terapije.

Članak objavljen:

Ocijenite članak

4.38 / 5   8

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Podijelite članak

Kopirajte adresu