Grožđe je jedna od najstarijih kultura koje je čovjek uzgajao. Uglavnom je vrlo ne zahtjevna biljka, osim što voli puno sunca i topline. Može se reći da je to biljka koja u sebi sadrži mnogo sunčeve energije i kao takva je izuzetno ljekovita.

Sadrži 80% vode, a ostalo su bjelančevine, ugljikohidrati, masti, pektin, tanin, organske kiseline te vitamini i minerali. Vrlo je male kalorične vrijednosti, ali je izuzetno hranjivo!

Uobičajeno je  u našim krajevima pripremati vino od grožđa ili ga jesti samo kao voće, ali je manje poznato koliko još ljekovitih pripravaka možemo napraviti od grožđa i vina.

Blagotvorni učinci grožđa

Je li vam je poznato da grožđe pomaže umiriti živčanu napetost, te smanjuje depresiju? Također poboljšava rad mozga, jača memoriju i mentalne sposobnosti i dobro je kod svih upalnih procesa živaca (lumbago, išijas, neuralgija).

Odlično je za probavu i uklanja probavne smetnje, nadutost, čisti crijeva. Također pospješuje rad jetre i žuči. Za krvožilni i dišni sustav je također izuzetno! Jača srce i krvne žile te poboljšava protočnost krvi, smiruje upale vena, pomaže kod ateroskleroze.

Bubrezi i mjehur će vam također biti zahvalni na grožđu, jer ono pomaže izlučivanju vode i mokraće iz tijela i samim time sprječava ili pomaže u uklanjanju upalnih procesa bubrega i mokraćnog mjehura.

Svježi sok od grožđa se čak koristi za liječenje od težih oboljenja i raka. Kako je odličan za čišćenje tijela te uspostavljanje pH vrijednosti organizma na normalu (blago lužnato) a sadrži mnoge potrebne vitamine i minerale, jednostavno je ukusan i ljekovit način za liječenje, kao i za preventivu od bolesti.

Svekoliko je primjena grožđa i u kozmetici, kao piling ili maska ili  kozmetički pripravak za kožu i kosu.

 Blagotvorni učinci vina

Vino je također vrlo ljekovito, u umjerenim dozama. Ono sadrži različite koncentracije alkohola (9-15 vol %), ali sadrži i određenu količinu minerala, uglavnom soli natrija i magnezija koje su vezane za organske kiseline (vinsku kiselinu). To su kiseline koje se lako razgrađuju u organizmu i koje vinu daju alkalna svojstva (u mokraći). Možda niste znali da vino sadrži oko 400 sastojaka, no njihova hranjiva vrijednost je prilično mala. Isto tako, vino je bogato vitaminima grupe B, naročito B2 i nikotinske kiseline B3, a hranjiva vrijednost 1 litre vina je 600-700 kalorija, a kod slatkih vina može se kretati i do 1.400 kalorija.

Jedna čaša (130 g) vina sadrži prosječno 90 kalorija – kao jedan sendvič. Dvije čaše vina dnevno, u kalorijama je jednako, kao da smo pojeli pun tanjur tjestenine s nekim začinjenim umakom i parmezanom! Ipak oprez, takva prehrana čovjeka vodi u alkoholizam! 🙂

Kada se konzumira u malim količinama, vino ima pozitivno djelovanje: podiže razinu dobrog kolesterola u krvi.

Alkohol potiče stvaranje enzima čije djelovanje dovodi do povećanja kolesterola Hdl (kolesterol visoke gustoće), koji nije štetan za organizam. Potiče probavu, jer njegova kiselost omogućuje najveću probavljivost bjelančevina (mesa, sireva, jaja).

Kiselina koju sadrži vino slična je onoj koja se nalazi u želučanom soku, te vino predstavlja lako piće koje pomaže probavi bjelančevina. U umjerenim količinama pojačava apetit, izlučivanje žuči i čak mokraće (bijelo vino).

Vino (crno ili bijelo) ne smije se piti ni kod jednog oboljenja jetre, a potpuno je zabranjeno u slučajevima kroničnog zapaljenja jetre (hepatitisa, stanja koje prethodi cirozi). Za jetru je crno vino štetnije od bijelog. Bijelo vino može nadražiti živčani sustav i izazvati nesanicu.

Medicinsko vino (oenoli)

Medicinsko vino ili oenoli je zasnovan na sposobnosti vina da rastvara sastojke raznih ljekovitih tvari. U ovom slučaju vino predstavlja tvar koja prima lijek da bi se ovaj lakše unio u organizam. U tu svrhu se upotrebljavaju razna vina s različitim sadržajem alkohola. Postoje obična vina koja sadrže samo jedan ljekoviti sastojak i složena vina s većim brojem ovih sastojaka.

Jedno od poznatijih takvih vina je vino od ružmarina koje se pije u vrlo malim količinama kao lijek protiv glavobolje, za poboljšanje cirkulacije i rada bubrega.

Što trebamo znati o vinu?

Savjetuje se da se vino pije poslije jela, nikad na prazan želudac jer tako nadražuje stijenku želuca te negativno djeluje na jetru.

Također, poznata izreka da vino uklanja brige ili smanjuje osjećaj hladnoće su netočne:

• Vino sadrži alkohol koji stvara određene reakcije u mozgu, neku vrstu euforije koja se događa zbog gubitka kontrole i kratkotrajna je.
• Osjećaj topline koji prati konzumaciju vina dolazi zbog trenutačnog širenja krvnih žila i naglog većeg protoka krvi. No povećanom količinom vina i alkohola i izlaganju hladnoći, tijelo će se zaista više ohladiti iznutra.

Dobro je znati da vitamin C suzbija učinak alkohola ako pretjeramo s količinom.

Kaže se da je razlika između lijeka i otrova samo u količini!

Dakle, dobro je uživati u svim darovima prirode, ali umjereno.

Autor: Marijana Brodarić

• grožđe
• vino