‘Malo smo se udebljali, ha?’  – mislim da u većini (ženskih) slučajeva ovakvo (retoričko) pitanje ima za posljedicu nezadovoljstvo. I traženje teretane i nove ‘superučinkovite dijete’.

No, što to uopće uzrokuje ‘debljanje’ (inače, točniji izraz bio bi nakupljanje masnih naslaga) i postoji li ‘formula za debljanje’, a time i ‘mršavljenje’? Postoji.

Hrana je izvor mikronutrijenata (mineralne tvari i vitamini), makronutrijenata (ugljikohidrati, proteini i masti) te vode.

Makronutrijenti predstavljaju izvor energije i gradivnih tvari neophodnih za održavanje na životu. Probava započinje već u ustima, a prvi korak je njihova razgradnja na manje molekule (glukozu, aminokiseline, glicerol i masne kiseline).

Drugi korak je potpuna oksidacija tih spojeva ‘goriva’ do ugljikovog diokisida. Oslobođena energija potom se koristi za sintezu ATP-a – univerzalne valute slobodne energije u biološkim sustavima.

Energija se izražava u kilodžulima (kJ), odnosno bolje poznatim kilokalorijama (kcal; zvanim kalorijama), pa tako 1 g ugljikohidrata i proteina daje 4 kcal, dok masti imaju energetsku vrijednost od 9 kcal/g.

Dakle, sve što unesemo u organizam dat će određenu količinu energije.

Glukoza, krvni šećer, glavni je izvor energije našim stanicama, a gotovo i jedini mozgu i stanicama živčanog sustava. Organizam sve podređuje održavanju dovoljne koncentracije krvnog šećera. Iz tog razloga, niz mehanizama održava je dostatnom za optimalno i normalno funkcioniranje stanice.

Homeostaza glukoze regulirana je hormonima – prvenstveno inzulinom i glukagonom – koji potiču njeno skladištenje, otpuštanje i oksidaciju, po potrebi. Općenito, razine krvnog šećera povišene su poslije obroka, a snižene kada smo gladni.

Kronično povišena razina glukoze dovodi do oštećenja stanica, kao što je slučaj kod (neliječenog) dijabetesa.

Nakon obroka našim krvotokom kolaju glukoza i aminokiseline, dok se masti pakiraju u posebne molekule i limfnim sustavom prenose u krv. Proteini, to jest aminokiseline, u najmanjoj se mjeri koriste kao izvori energije, budući da je njihova uloga prvenstveno gradivna.

Glavno pitanje hoće li se kao primarno gorivo koristiti ugljikohidrati ili masti, ovisi o više čimbenika, prvenstveno zalihama glikogena – skladišnog šećera u mišićima i jetri (možemo na njega gledati kao na ‘brzo dostupnu glukozu’).

Povećana koncentracija glukoze (a u manjoj mjeri i aminokiselina) stimulira lučenje inzulina – glavnog hormona kada govorimo o korištenju i skladištenju glukoze. Zahvaljujući njemu, glukoza može ući u stanice, dolazi do oslobađanja energije i njezina razina u krvi opada.

Višak glukoze organizam skladišti upravo u obliku glikogena u jetri i mišićima, u ograničenim količinama. S druge strane, masne stanice – adipociti – specijalizirane su za skladištenje i sintezu masti. Njihove zalihe gotovo su neograničene jer mogu nastati po potebi, ali nikada ne nestaju već samo atrofiraju, odnosno prazne se.

U slučaju da su zalihe glukoze u mišićima i jetri popunjene, može doći do pretvorbe ugljikohidrata, odnosno glukoze u mast. No, taj proces organizam košta mnogo energije (a on je prirodno jaaako štedljiv), tako da češće izabere povoljniju opciju –  koristi poglavito ugljikohidrate kao izvor energije, dok masti pohranjuje kao takve.

Znači, ako smo ponovno pojeli preobilan obrok, možemo očekivati kako će masti biti pohranjene, a glavni izvor energije bit će ugljikohidrati. Slučajevi kada organizam ne bira ovu povoljniju opciju su izrazito visoki unosi ugljikohidrata (a sjetimo se da su skladišta ograničena) i veliki i dugotrajni energetski suficiti.

Što to sve znači?

Krivac za ‘debljanje’ nije ni čokolada, ni gazirani sokovi, ni peciva, ni masti, ni ugljikohidrati – već pozitivna energetska ravnoteža kroz duži vremenski period. Nakupljanje i sagorijevanje masti stalno se izmjenjuju, a o nama ovisi što će u konačnici prevladati.

Kako ne bismo dobivali kilograme, potrebno je potrošiti barem jedanko energije koliko smo hranom unijeli. U slučaju da želimo izgubiti na tjelesnoj masi – trebamo potrošiti više no što smo unijeli. I to je formula za ‘debljanje/ mršavljenje’, ovisno s koje strane pogledamo.

Do sljedećeg susreta, mislite što jedete (i budite tjelesno aktivni, tako najviše utječete na potrošnju energije). 🙂

• mršavljenje
• nutricionizam
• pravilna prehrana
• raznovrsna prehrana