Znanstvenici su identificirali DNK star dva milijuna godina, najstariji dosad, u sedimentu iz ledenog doba na Grenlandu, otvorivši novo poglavlje u paleogenetici. Najstariji DNK ikad sekvenciran otkriva kako je Arktik izgledao prije dva milijuna godina kada je bilo toplije.

Mikkel Winther Pedersen, koautor nove studije objavljene u znanstvenom časopisu Nature, ističe:

Probijamo barijeru onoga što smo mislili da možemo postići u smislu genetskih studija. Dugo se mislilo da je milijun godina granica preživljavanja DNK-a, ali sada smo dvostruko stariji od toga.

Znanstvenici su pronašli fragmente DNK-a u sedimentu iz najsjevernijeg dijela Grenlanda, objašnjava predavač na Sveučilištu u Kopenhagenu te dodaje da fragmenti dolaze iz okruženja koje danas ne vidimo nigdje na Zemlji.

Pandorina kutija

Nova tehnologija omogućila je znanstvenicima da utvrde da je 41 fragment više od milijun godina stariji od najstarijeg poznatog DNK sibirskog mamuta. Morali su prvo utvrditi postoji li DNK skriven u glini i kvarcu, a onda vidjeti može li se ukloniti iz sedimenta kako bi ga proučili.

Korištena metoda pruža temeljno razumijevanje zašto minerali ili sedimenti mogu sačuvati DNK, naglašava Karina Sand, koja je na čelu geobiološkog tima na Sveučilištu u Kopenhagenu i koja je sudjelovala u studiji:

To je Pandorina kutija koju ćemo tek otvoriti.

Winther Pedersen se nadovezao:

Rijeke koje teku kroz okoliš transportirale su minerale i organski materijal u morski okoliš i tu su se ti kopneni sedimenti taložili. Zatim, u nekom trenutku prije otprilike dva milijuna godina, ova se kopnena masa ispod vode uzdigla i postala dio sjevernog Grenlanda.

Danas je to područje arktička pustinja u kojoj su već otkrivene različite vrste naslaga, uključujući fosile biljaka i insekata koji su očuvani u izvrsnom stanju. Znanstvenici nisu pokušali utvrditi DNK fosila, a vrlo malo se znalo o prisutnosti životinja u to vrijeme.

Prilagođavanje vrsta klimi moglo bi biti drugačije nego što se dosad mislilo

Istraživački tim, koji je započeo s radom 2006. godine sada je omogućio dobivanje uvida u to kako je regija izgledala prije dva milijuna godina. Winther Pedersen navodi:

Imali smo ovaj šumski okoliš s mastodontima, sobovima i zečevima koji trče uokolo zajedno s puno različitih biljnih vrsta.

Naime, pronašli su 102 različite vrste biljaka.

Prisutnost mastodonta bila je posebno vrijedna pažnje, dodao je, jer nikada prije nisu pronađeni tako sjeverno. Otkriće je također dalo istraživačima više informacija o prilagodljivosti vrsta. Prije dva milijuna godina Grenland je imao temperature 11 – 17 stupnjeva više nego danas:

Ovakvo okruženje, ovu mješavinu vrsta danas ne vidimo nigdje na Zemlji. Plastičnost vrsta, način na koji se vrste zapravo mogu prilagoditi različitim tipovima klime, mogao bi biti drugačiji od onoga što smo prije mislili. I očito nas to tjera da tražimo novije i starije lokacije. Postoji nekoliko različitih nalazišta diljem svijeta koja zapravo imaju geološke naslage koje sežu tako daleko u prošlost. I još dalje.

Pročitajte i članke:

• Globalno zatopljenje uzima maha: Do 2050. vjerojatno će nestati trećina ledenjaka
• Znanstvenici upozoravaju: Većina dijelova svijeta bit će zahvaćena ekstremnim vrućinama do 2100., evo tko je najugroženiji
• Nazire se kršenje Pariškog sporazuma: 1,5 °C je točka u kojoj će klimatski utjecaji postati sve štetniji.

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

Šalica zdravlja

Najzdraviji biljni čajevi: Neka ovih 7 “veličanstvenih” bude dio dnevnog rituala ispijanja

• Suzana Mussiow
• 5 min čitanja