Motivacija je riječ latinskog porijekla, a dolazi od glagola movere što znači kretati se. Laički je možemo opisati kao pokretačku snagu koja nas navodi na određenu aktivnost.

Tijekom procesa učenja, motivacija je jedna od najvažnijih komponenti koja djeluje na ishode učenja, ali je istodobno i jedna od najtežih komponenti za mjerenje. Drugim riječima, čimbenici koji utječu na to hoće li netko učiti ili ne zaista su raznoliki.

Motivacija je ono što te tjera da počneš, a navika je ono što te tjera da nastaviš.
(Anonimni autor)

Motivacija za učenje – kako učiti?

Danas se u psihologiji motivacija najčešće definira kao stanje u kojem smo iznutra pobuđeni nekim potrebama, željama ili motivima na određeno ponašanje usmjereno prema postizanju nekog cilja.

Ono što je posebno zanimljivo jest to da visoka motivacija ne samo da potiče na učenje već također utječe i na to kako i koliko će učenik naučiti. Učenici koji su motivirani da nauče nešto korisno upotrebljavaju kognitivne procese višeg reda kako bi usvojili i zapamtili određeno gradivo više od učenika koji su manje motivirani.

Motivacija za učenje je povezana ne samo sa školskim uspjehom nego i s pozitivnim stavovima prema školi, boljom disciplinom i većim zadovoljstvom kako učenika tako i učitelja.

Motivacija za učenje – dvije razine

Kao što većina ljudi zna, motivacija se globalno može podijeliti na intrinzičnu i ekstrinzičnu.

Intrinzična motivacija je unutarnja motivacija, odnosno nešto što nas potiče da učimo radi vlastitog interesa, užitka u učenju, potrebe za znanjem, osjećaja uspjeha itd.

Ekstrinzična motivacija je vezana za vanjske čimbenike, odnosno objašnjava da učimo samo zbog nekog određenog vanjskog cilja (npr. zbog nagrade, izbjegavanje kazne, prestiža, ocjena, promocije itd.).

Motivacija za učenje se obično proučava na dvije različite razine:

• opća motivacija za učenje – trajna dispozicija motivacije koja se očituje kao težnja za usvajanjem znanja i vještina u različitim situacijama učenja (trajna dispozicija znači da će, ako se jednom razvije, opća motivacija za učenje trajati cijeli život u različitim područjima života),

• specifična motivacija za učenje – motivacija učenika za usvajanjem sadržaja u jednom određenom školskom području.

Najvažnija razlika između opće i specifične motivacije je ta da opća motivacija ima izvor u samome učeniku te je rezultat njegovog iskustva sa školom i učenjem, dok je specifična motivacija više ovisna o vanjskim činiteljima (npr. sadržaj koji se uči, ponašanje učiteljice).

Motivacija koja ima izvor u samoj osobi i koja je potaknuta unutarnjim željama, potrebama i interesima je stabilna kroz vrijeme te je puno važnija za ostvarivanje nekog cilja nego motivacija koja ovisi o vanjskim čimbenicima. Ako se vanjski čimbenik ukloni, motivacija za ostvarivanjem određenog cilja će vrlo vjerojatno nestati.

Kako povećati motivaciju?

U psihologiji obrazovanja, najvažnija vrsta motivacije jest motivacija za postignućem. Ona se može definirati kao opća tendencija stremljenja k uspjehu i tendencija biranja aktivnosti usmjerenih k cilju i uspjehu.

Učenici koji imaju visoko razvijenu motivaciju za postignućem žele i očekuju uspjeh, ali ako ne uspiju – ne odustaju, već povećavaju svoje napore sve dok ne dođu do željenog cilja.

Donosimo vam nekoliko važnih savjeta za povećanje motivacije za postignućem, a o vašim potrebama ovisi koji savjet će vam biti najkorisniji:

• poticanje težnje k uspjehu – uvijek budite svjesni konačnog cilja i razloga zbog kojega ste počeli nešto raditi jer će vas takve stvari natjerati da se trudite još više,

• smanjite strah od neuspjeha – svi uspješni ljudi griješe, padaju i doživljavaju neuspjeh, ali razlika je upravo u tome što se ne boje pogriješiti nego to smatraju lekcijom i prilikom za napredak,

• nemojte postavljati nerealno visoke ciljeve – budite svjesni vlastitih mogućnosti i sposobnosti prije postavljanja određenih ciljeva,

• nemojte postavljati preniske ciljeve – s druge strane, nemojte podcjenjivati sposobnosti koje posjedujete i imajte na umu da je uvijek bolje imati cilj koji je barem malo iznad vaših sposobnosti kako biste ga doživjeli kao izazov,

• ne čekajte zadnji trenutak za obavljanje posla – sve što možete napraviti danas, ne odgađajte za sutra jer vjerojatno neće stići završiti sve na vrijeme,

• potičite samoregulirano učenje – sami regulirajte procese učenja (odredite vrijeme, postavite ciljeve i ishode učenja, pazite na distraktore tijekom učenja itd.) na način da koristite određene metode za olakšavanje učenja (npr. koristite razne mnemotehnike, kartice za učenje, asocijacije za brže pamćenje itd.).

Poznati znanstveni časopis Pedagogijska istraživanja donosi studiju koja ističe kako je samoregulirano učenje pozitivno povezano s intrinzičnom motivacijom i boljim uspjehom u učenju zbog čega bi bilo korisno poticati ga kod učenika i studenata u nastavi.

Kako najlakše učiti?

Uspijemo li prenijeti ljubav prema učenju, učenje će sigurno uslijediti.
(John Lubbock)

Prije samog početka učenja, budite sigurni da ste usmjereni na učenje samo po sebi, a ne na neku nagradu ili samopromociju.

Naime, ako ste usmjereni na učenje kako biste postigli kompetencije u onome što se uči, vrlo vjerojatno ćete koristiti metakognitivne i samoregulirajuće strategije učenja zahvaljujući kojima ćete se naučenog moći sjećati i za nekoliko godina, a ne samo taj dan kada učite.

Ako ste si posvijestili koliko je učenje važno samo po sebi, pokušajte usvojiti sljedeće savjete kako biste si olakšali učenje:

• prilagodite ono što se uči svojim interesima – kada god je to moguće, uključite u učenje sadržaje koji su zanimljivi i aktivnosti u kojima možete uživati (npr. osmislite kviz s pitanjima vezanim uz sadržaj koji učite, a zatim ga zajedno s prijateljima pokušajte riješiti kako biste provjerili znanje i zabavili se),

• uvedite novosti i raznolikosti u učenje – pokušajte kombinirati različite metode i vrste učenja (npr. ako učite o Drugom svjetskom ratu, prvo pročitajte obveznu stručnu literaturu koja govori o toj temi, a zatim pogledajte neki dokumentarac koji će vam bolje približiti što ste upravo pročitali),

• budite radoznali – pokušajte se uvijek zainteresirati za temu koliko god je to moguće te tako motivirati da je istražite u cijelosti iako vas zanimaju samo određeni dijelovi (npr. ako vas zanima samo intrinzična motivacija, pokušajte istražiti kako uvođenje nagrada, odnosno ekstrinzične motivacije, utječe na intrinzičnu motivaciju; tako ćete istražiti oba područja, a dobiti sve potrebne informacije za ono koje vas najviše zanima),

• povezujte ono što učite sa svojim životom – uvijek pokušajte povezivati i primjenjivati naučeno na svakodnevni život (npr. ako morate učiti o tome kako poboljšati koncentraciju pri učenju i razviti strategije za poboljšanje koncentracije, isprobajte iste tijekom vlastitog procesa učenja te otkrijte njihove prednosti i mane iz prve ruke),

• pomozite drugima u učenju – ako ste neko gradivo naučili, ali niste sigurni koliko dobro, pokušajte organizirati neku pomoć djeci u učenju kojoj to baš ne ide najbolje jer ćete objašnjavanjem gradiva njima shvatiti koliko ste dobro naučili te na čemu još morate poraditi,

• osigurajte si odgovarajući prostor za učenje – uvijek učite za stolom uz dovoljnu količinu svjetlosti kako biste se mogli koncentrirati; pritom udaljite od sebe sve distraktore (ugasite mobitele ili isključite zvukove, odjavite se s društvenih mreža, osigurajte si tišinu i zamolite ljude s kojima živite da vas tijekom učenja ne ometaju),

• odredite vrijeme za učenje – ako ćete tri sata učiti, onda si osigurajte nakon nekog vremena kratke pauze tijekom kojih ćete moći nešto popiti, pojesti ili se pak samo malo rastegnuti; poštujte raspored i tijek učenja kojega ste odredili,

• vrednujte svoje učenje – nakon učenja bi bilo dobro utvrditi jeste li naučili sve što ste trebali te koliko ste se približili konačnom cilju (npr. pokušajte odgovoriti na pitanja za ponavljanje koja se obično nalaze iza lekcije, pronađite neke kvizove na internetu kako biste provjerili naučeno ili jednostavno pozovite prijatelja koji će vas moći ispitati ono što ste učili).

Sve što ste upravo pročitali vam može olakšati proces učenja, ali ne možemo garantirati da će vam baš svaki savjet pomoći. Svi ljudi su različiti i imaju drugačije potrebe, no jedno je sigurno – učenje je bitan proces usvajanja znanja i iskustva, a svaki čovjek bi trebao neprestano raditi na sebi, svojim vještinama, sposobnostima i kompetencijama.

Brzo učenje i pamćenje

Ponekad se učenje odulji samo zato što se ne znamo dobro organizirati pa trošimo vrijeme na nepotrebne usputne stvari koje nas dekoncentriraju i demotiviraju.

Za brzo učenje i pamćenje ne postoji čarobna metoda, ali postoje neke strategije koje vam mogu pomoći:

• koristite mnemotehnike – različite asocijacije, skraćenice, mentalne mape i slične kratice mogu pomoći za brže učenje i pamćenje velikog broja informacija u relativno kratkom vremenu; nemojte očekivati da ćete knjigu od 300 stranica naučiti u jednoj noći pomoću mnemotehnika, ali za otprilike tjedan dana intenzivnog učenja pomoću mnemotehnika biste svakako mogli savladati taj zadatak,

• odredite najbolje vrste učenja ovisno o tome kakav ste tip – ako ste vizualni tip, vjerojatno će vam biti lakše učiti pomoću slika, shema ili mentalnih mapa; ako ste auditivni tip, vjerojatno ćete najviše zapamtiti na samom predavanju ili dok vam netko drugi objašnjava gradivo; ako ste kinestetički tip, vjerojatno ćete najbrže zapamtiti informacije u pokretu, tj. hodajući ili mašući rukama prilikom učenja,

• ponavljajte naučeno – odredite si vrijeme za ponavljanje naučenog tako što ćete nakon svake lekcije ili nekoliko naučenih stranica pokušati ponoviti što ste naučili,

• odredite si ključne riječi za ono što učite – ako baratate s velikom količinom informacija, podijelite si gradivo na nekoliko manjih dijelova i označite svaki dio određenom ključnom riječi koja najbolje odgovara njegovom sadržaju; tako ćete se brže i lakše dosjetiti što ste učili, a ujedno ćete si bolje organizirati informacije,

• povezujte informacije sa svakodnevnim životom – sve što možete poistovjetiti i povezati sa stvarima u vlastitom životu će vjerojatno biti brže pohranjeno u pamćenju (npr. ako učite o obrambenim mehanizmima kod ljudi, pokušajte uočiti koji obrambeni mehanizam vi najčešće koristite ili povežite ponašanja vama bliskih osoba s određenim obrambenim mehanizmima na koja vas asociraju),

• suradničko učenje – ako zaista nemate vremena iščitati cijelu knjigu prije ispita, potražite pomoć prijatelja koji se također pripremaju za isti ispit; podijelite gradivo i izvucite najbitnije informacije koje ćete složiti u zajedničku skriptu.

Brzo učenje i pamćenje nije uvijek moguće. Ako je u pitanju manja količina relativno jednostavnih informacija, vjerojatno ćete uspjeti pomoću navedenih metoda uštedjeti vrijeme i naučiti brže.

Međutim, ako je riječ o zahtjevnijim zadacima za koje je potrebno određeno vrijeme (npr. matematički zadaci) kako biste ih shvatili i savladali, brzo učenje i pamćenje može rezultirati pukim „štrebanjem“ i učenjem bez razumijevanja.

Takav način učenja se zadržava samo u kratkoročnom pamćenju što znači da ćete vjerojatno odmah nakon ispita sve informacije zaboraviti, a zasigurno ne želite iste stvari učiti ponovno kao da ih nikada prije niste vidjeli.

Kako učiti na fakultetu?

Učenje na fakultetu se razlikuje od učenja u osnovnoj u srednjoj školi, ali je izrazito povezano s već stečenim radnim navikama. Drugim riječima, osobe koje su stekle radne navike za učenje kroz osnovnu i srednju školu, neće imati nikakvih problema s povećanjem broja informacija i težim predmetima na fakultetu.

Međutim, problem nastaje kada se radne navike nisu dovoljno razvile na vrijeme i kada treba u relativno kratko vremenu potpuno promijeniti način učenja.

Osim svih gore navedenih savjeta i strategija učenja, nemojte zaboraviti na jednu važnu stvar – odlazak na predavanja i pažljivo praćenje istih. Istina je da su neki profesori poprilično neorganizirani i imaju problema s prenošenjem znanja studentima, ali nemojte se obeshrabriti.

Budite aktivni tijekom predavanja, pitajte ono što vam nije jasno, idite na konzultacije ako imate problema s određenim dijelom gradiva, raspitajte se kod starijih studenata što je važno za određeni predmet i organizirajte se!

Na fakultetu se povećava broj obveza i rokova, tj. imate manje predmeta s puno više informacija i obveza (npr. seminari, kolokviji, projekti, istraživanja). U tom brdu informacija je potrebno imati dobru organizaciju.

Ako si već niste nabavili rokovnik, nabavite ga i u njega zapisujte sve važne datume kako na njih ne biste zaboravili. Poslužite se i pametnim telefonima – stavite si podsjetnik nekoliko dana prije određene obveze kako biste se mogli pripremiti!

Način učenja na fakultetu nije toliko drugačiji od učenja tijekom osnovne i srednje škole, ali su sada izrazito važne radne navike i organizacija vremena. Imajte na umu da ćete uvijek nailaziti na prepreke i vrijeme bez ikakve motivacije za učenjem, ali ponekad takve faze dođu i prođu nakon nekoliko dana.

Nemojte se bojati doživjeti neuspjeh, ali nemojte posustati kada ga doživite nego nastavite prema cilju kojega ste si zacrtali.

• intrinzična motivacija
• motivacija
• učenje

Učitaj više izvora